Pregled bibliografske jedinice broj: 18707
Kakvoća hrane i nacionalna politika prehrane
Kakvoća hrane i nacionalna politika prehrane // Hrvatska poljoprivreda na raskrižju : nacionalno izvješće Republike Hrvatske / Bašić, Ferdo (ur.).
Zagreb: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske, 1997. str. 192-198
CROSBI ID: 18707 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kakvoća hrane i nacionalna politika prehrane
(Food quality and national nutritional policy)
Autori
Mandić, Milena L. ; Metelko, Željko ; Kaić-Rak, Antoinette
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni
Knjiga
Hrvatska poljoprivreda na raskrižju : nacionalno izvješće Republike Hrvatske
Urednik/ci
Bašić, Ferdo
Izdavač
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske
Grad
Zagreb
Godina
1997
Raspon stranica
192-198
ISBN
953-966-20-1-1
Ključne riječi
nutritional state, Croatia
Sažetak
Podaci o prehrani i stanju uhranjenosti u našoj populaciji ukazuju da u Hrvatskoj ne postoji znacajna prisutnost pothranjenosti u smislu energetskog deficita uslijed nedostatka dovoljnih kolicina hrane. Problemi prehrane, narocito u odrasloj populaciji, karakterizirani su sve vecim porastom hiperalimentacije i gojaznosti sa svim posljedicama koje doprinose problemu kronicnih masovnih bolesti u populaciji. Unatoc zadovoljavajucoj energetskoj opskrbi uocena je prisutnost nekih kvalitativnih prehrambenih deficita vitamina i biološki aktivnih minerala uglavnom u subklinickoj formi. Deficitarna prehrana kao posljedica nedovoljne potrošnje energije javlja se kod svega 1.4 do 6.1 % pucanstva i cesto je puta sekundarne naravi zbog prisustva primarnih, narocito gastrointestinalnih bolesti. Mnogo su cešci, medutim, specificni kvalitativni prehrambeni deficiti koji prvenstveno pogadaju ekonomski slabiji dio pucanstva, ali se javljaju i kod dijela pucanstva koji ima materijalne uvjete za pravilnu prehranu. Razlozi za takvu situaciju su djelomicno ekonomske prirode zbog visokih cijena biološki vrednijih namirnica i tendencije da se zbog štednje prehrambene potrebe zadovoljavaju jeftinijim, energetski bogatim, ali kvalitativno siromašnijim namirnicama. Znacajnu ulogu u etiologiji kvalitativnih prehrambenih deficita ima i sve veca potrošnja rafiniranih i industrijski preradenih namirnica i jela, a uz to i tendencija smanjenja ukupne kolicine hrane kod dijela pucanstva koji u uvjetima suvremenog zivota snizuje fizicku aktivnost. Kvalitativni deficiti vitamina i minerala javljaju se u našim populacijama najcešce u svom kronicnom subklinickom obliku i sami za sebe, osim anemije, ne predstavljaju znacajniji problem naše nacionalne patologije. Medutim, postojeci podaci ukazuju da kvalitativni prehrambeni deficiti prisutni u našoj prehrani nepovoljno utjecu na rast i razvoj djece i omladine, fizicku kondiciju i radnu sposobnost, sposobnost ucenja kao i na imunobiološku moc obrane organizma. Hiperalimentacija i gojaznost su u znacajnom porastu, narocito u odrasloj populaciji te predstavljaju kontributivni faktor u razvoju bolesti lokomotornog, gastrointestinalnog, endokrinog i kardiovaskularnog sustava, a doprinose i nastanku malignih oboljenja na nekim lokalizacijama.
Izvorni jezik
Engleski
Napomena
Knjiga sadrži nacionalno izvješće kojim se Republika Hrvatska predstavila na Svjetskom sastanku na vrhu o prehrani u svijetu, održanom u Rimu, 13.-17. studenoga 1996.
