Naslov
Prinos graška u zavisnosti od roka sjetve, sklopa i gnojidbe dušikom
(Peas yield depending on the sowing term, stand and nitrogen fertilization)

Autori
Rapčan, Irena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Poljoprivredni fakultet

Mjesto
Osijek

Datum
08.07

Godina
2002

Stranica
85

Mentor
Jurišić, Mladen

Ključne riječi
grašak; prinos; rok sjetve; sklop; dušična gnojidba
(pea; yield; sowing term; stand; nitrogen fertilization)

Sažetak
Grašak je izvanredna bjelančevinasta kultura (sadrži 20-37% bjelančevina, a koristi se u ishrani ljudi, životinja te kao zelena gnojidba. Postavljena je hipoteza da će jari krmni grašak za proizvodnju zrna (kultivar Sobel) različito reagirati na rok sjetve, sklop (840.000 i 1.250.000 biljaka/ha) i gnojidbu dušikom (0 i 60 kg/ha). Istraživanja su obavljena tijekom 1997. i 1998. godine na lokacijama u Osijeku i Vinkovcima putem poljskih pokusa na eutričnom smeđem odnosno semiglejnom tlu. Tijekom vegetacije izvršena su motrenja i mjerenja, kao primjerice fenološke faze, važniji klimatski čimbenici, broj cvjetova, broj plodnih izdanaka, visina biljaka i visina biljaka do prve mahune. Nakon žetve utvrđen je broj etaža s mahunama, broj mahuna, broj zrna te prinos zrna. Dobiveni rezultati obrađeni su statistički odgovarajućim metodama (analizama varijance split-split-plot pokusa u četiri ponavljanja), a prosjeci dobivenih vrijednosti korišteni su za interpretaciju rezultata. Na lokaciji u Osijeku u obje godine istraživanja razdoblje suše trajalo je tijekom posljednjeg dijela vegetacije, kao i prve godine istraživanja na lokaciji u Vinkovcima. Druge godine bilo je znatno više oborina od višegodišnjeg prosjeka. Prinos zrna na pokušalištu u Osijeku varirao je od 1, 27-2, 34 t/ha u 1997. godini, dok je 1998. godine varirao u granicama 2, 47-3, 34 t/ha. Na lokaciji u Vinkovcima prinos zrna u prvoj godini istraživanja varirao je od 0, 07-1, 72 t/ha, a u drugoj godini od 0, 14-2, 12 t/ha, a ovakvi niski prinosi, rezultat su značajne redukcije sklopa, posebno u kasnijim rokovima sjetve (stagnirajuće površinske vode). Prve godine istraživanja na lokaciji u Osijeku koncentracija bjelančevina u zrnu kretala se u granicama 18, 06-23, 17%, a druge godine 19, 39-21, 60%. Na lokaciji u Vinkovcima prve godine koncentracija bjelančevina varirala je između 18, 87-21, 51%, a druge godine od 18, 39-23, 38%. Masa 1000 zrna kretala se od 123, 30-188, 55 g prve godine, te od 203, 63-212, 70 g druge godine na lokaciji u Osijeku. U prvoj godini u Vinkovcima masa 1000 zrna varirala je između 224, 75-232, 63 g, a u 1998. 203, 90-249, 73 g. Rezultati istraživanja opravdali su hipotezu prije svega u pogledu optimalnog roka sjetve i sklopa te njihovom međusobnom djelovanju. Ovaj rad i dobiveni rezultati skroman su doprinos istraživanjima u uzgoju graška u našoj zemlji.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA