Naslov
Pridružene bolesti u oboljelih od multiple skleroze u riječkoj makroregiji
(Multiple Sclerosis and associated diseases in Rijeka District, Croatia)

Autori
Radošević, Ivanka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
29.03

Godina
1996

Stranica
106

Mentor
Sepčić, Juraj

Ključne riječi
multipla skleroza; pridružene bolesti; Hrvatska
(Multiple sclerosis; associated diseases; Croatia)

Sažetak
Cilj istraživanja- U velikoj seriji bolesnika od multiple skleroze (MS) odrediti pridruženost drugih bolesti, prvenstveno autoimunog porijekla. Plan istraživanja- Analizom Registra Hrvatskog društva za multiplu sklerozu sastavljen je popis potencijalnih MS bolesnika. Bolesnici koji su ispunjavali dijagnostičke kriterije za MS bili su temelj za analizu pridruženosti s ostalim bolestima. U epidemiološko-analitičkom dijelu istraživanja autohtoni MS bolesnici iz Gorskoga kotara, Hrvatska bili su odvojeni i također ispitani o pridruženim bolestima uz MS. Na pitanja upitnika odgovarali su i članovi bolesnikove obitelji. Odgovori su uspoređeni s onima iz kontrolne skupine. Mjesto istraživanja- Istraživanje je obuhvatilo MS bolesnike rođene i/ili oboljele u riječkoj makroregiji. Ispitano područje obuhvatilo je Istarsku, Primorsko-goransku i dio Ličko-senjske županije. Ispitanici i metode- U diferencijaciji MS bolesnika od ostalih primijenjeni su dijagnostički kriteriji po C. M. Poseru za klinički sigurnu i laboratorijski potkrijepljenu sigurnu MS. Provjerena je njihova medicinska dokumentacija (zdravstveni kartoni ambulanti primarne zdravstvene zaštite i specijalističkih ambulanti ; povijesti bolesti). U slučajevima nesigurne dijagnoze dio je bolesnika podvrgnut dopunskim dijagnostičkim postupcima (evocirani moždani potencijali, kompjutorizirana aksijalna tomografija, konvencionalna nuklearna magnetska rezonanca ; ispitivanje cerebrospinalnog likvora na IgG unutartekalnu sintezu i oligoklonalna područja). Kontrolnu skupinu u analitičkom dijelu sačinjavali su nasumice odabrani stanovnici Gorskoga kotara (za svakog MS bolesnika po jedna osoba, istog spola s približno istom godinom rođenja i sa istim mjestom rođenja i boravištem do adolescencije). Kontrolne su osobe mogle bolovati od bilo koje bolesti osim MS. Statistika - U radu je korištena procjena odnosa omjera (OR). Razlike su testirane hi kvadrat testom, utvrđivanjem 95%-tnog intervala pouzdanosti za OR i Fisherovim egzaktnim testom vjerojatnosti. Rezultati - Analizirano je 265 MS bolesnika. Nađene su slijedeće pridružene bolesti: 1. Bolesti endokrinih žlijezda (bolesti štitne žlijezde, 5 ; šećerna bolest, 4, od kojih dva inzulin ovisna bolesnika), 2. Bolesti respiratornog sustava (bronhijalna astma, 4 ; sarkoidoza, 1 ; tuberkuloza pluća, 4), 3. Bolesti krvnih žila (vaskulitis, 3, od kojih 1 u sklopu bolesti vezivnog tkiva ; angioorganopatija aterosklerotskog tipa, 1) ; 4. Bolesti reumatizma, zglobova, veziva i kolagenoze (reumatska groznica, 1 ; ankilozirajući spondilitis, 1 ; spondilogena vratna mijelopatija, 3) ; 5. Bolesti kože (psorijaza, 5 ; urtikarija, 6, samo u autohtonih Gorana) ; 6. Bolesti probavnog trakta (deficit vitamina B12, 3 ; atrofični gastritis, 1) ; 7. Bolesti krvi (limfatička leukoza, 1) ; 8. Bolesti jetre (kronični reaktivni hepatitis, 1) ; 9. Druge bolesti živčanog sustava (Guillain-Barreov sindrom, 1 ; kronična upalna demijelinizacijska neuropatija, 1) ; 10. Bolesti oka (uveitis, 4 ; periflebitis retine, 3) ; 11. Malignomi (karcinom rektuma, 1), 12. Ostale bolesti (migrena, 1 ; spontani pneumotoraks, 1 ; neurofibromatoza, 1). Zaključak: MS je rijetko i neznačajno pridružena s drugim bolestima autoimunološke etiopatogeneze. Naše istraživanje o pridruženim bolestima u MS bolesnika potvrđuje rezultate sličnih, vrlo rijetkih ispitivanja velikih serija tih bolesnika. Očne bolesti (uveitis i periflebitis retine) su najbrojnije, ali one mogu biti i integralni dio MS. Pridruženost patologije štitne žlijezde upućuje na interakciju imunološkog i endokrinog sustava u autoimunoj patogenezi tih bolesti. Pridruženost MS i vaskulitisa zahtijeva suptilnu patohistološku (imunohistološku) diferencijaciju potonjih. Vaskulitisi, naime, mogu biti podloga nozološkim entitetima vrlo sličnima MS (diseminirani rekurentni encefalomijelitis, encefalomijelo-vaskulopatije). Statistički značajno prisustvo urtikarije u povijesti bolesti MS bolesnika Gorskog kotara, područje visokog rizika za tu bolest, upućuje na sustavne poremećaje u tih bolesnika. Zahvaćanje perifernog živčanog sustava (demijelinizacijska neuropatija) iako rijetko, može se tumačiti istim patogenetskim mehanizmom demijelinizacije centralnog nervnog sustava. Diferencijalna dijagnoza između vratne mijelopatije i MS mora biti potpuna, jer ti entiteti mogu biti pridruženi u istog bolesnika. Pridruženost drugih bolesti može se smatrati fenomenom konkomitantnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA