Naslov
Raznolikost primorskih populacija hrasta medunca (Quercus pubescens s. l.) utvrđena RAPD metodom
(Population diversity of pubescent oak (Quercus pubescens s. l.) in the coastal part of Croatia based on RAPD markers)

Autori
Boršić, Igor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
12.03

Godina
2004

Stranica
45

Mentor
Liber, Zlatko

Ključne riječi
dub; hrast medunac; RAPD; taksonomija
(italian oak; pubescent oak; RAPD; taxonomy)

Sažetak
Svojte Quercus pubescens s. s. i Q. virgiliana (Ten.) Ten. se morfološki, ekološki i korološki ne mogu egzaktno razlikovati. Isto tako, o taksonomskom statusu ovih svojti još uvijek ne postoji jedinstveno mišljenje. Jedna skupina autora ih uključuje unutar široko shvaćene vrste Q. pubescens s. l., dok ih drugi autori smatraju zasebnim vrstama. Budući da je prema literaturnim podacima vrsta Q. pubescens na području Hrvatske rasprostranjena sjeverno od Promine, a vrsta Q. virgiliana južno, u ovom je radu istraživano pet primorskih populacija ovih svojti. Pri tome je korištena RAPD metoda, a dobiveni rezultati su statistički obrađeni multivarijatnom analizom. Utvrđena je vrlo velika genetička raznolikost unutar i između istraživanih populacija koja ukazuje na visoku srodnost jedinki i nesmetanu izmjenu genetičkog materijala između njih. Populacija Pula se najviše izdvojila od ostalih populacija koje formiraju zaseban klaster unutar kojeg je populacija Imotski izdvojena od populacija Jablanac, Šibenik i Pelješac. Dobiveni rezultati mogu se povezati i s jednim i s drugim gledištem o taksonomiji ovih vrsta na području Hrvatske. Prema gledištu po kojem na području Hrvatske postoje dvije vrste, populacija Pula bi predstavljala vrstu Q. pubescens, a ostale populacije vrstu Q. virgiliana, što znači da bi granica između ove dvije vrste ležala sjevernije nego što se do sada smatralo. Prihvaćanjem gledišta po kojem na području Hrvatske postoji samo jedna vrsta, izdvojenost populacije Pula bi se mogla objasniti najvećom udaljenošću ove populacije od ostalih istraživanih populacija i mogućim utjecajem genoma srodnih svojti rasprostranjenih više u kontinentu, a specifičnost populacije Imotski njezinom većom nadmorskom visinom. Da bi se izveli određeniji taksonomski zaključci, ovo je istraživanje nužno proširiti na čitav areal vrste Q. pubescens s. l.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA