Pregled bibliografske jedinice broj: 186151
Nacionalni ponos i otvorenost za europske integracije
Nacionalni ponos i otvorenost za europske integracije // Annales Pilar 2004: Quo vadis Hrvatska? / Lipovčan, Srećko ; Sabotič, Ines (ur.).
Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2004. str. 34-34 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 186151 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nacionalni ponos i otvorenost za europske integracije
(National Pride and Openness for European Integration)
Autori
Lamza Posavec, Vesna ; Ferić, Ivana ; Rihtar, Stanko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Annales Pilar 2004: Quo vadis Hrvatska?
/ Lipovčan, Srećko ; Sabotič, Ines - Zagreb : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2004, 34-34
Skup
Annales Pilar 2004: Quo vadis Hrvatska?
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.12.2004. - 10.12.2004
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
nacionalni ponos; politički stavovi
(national pride; political attitudes)
Sažetak
U radu je provjerena pretpostavka da je veća ili manja otvorenost javnosti za pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji, među ostalim, povezana sa stupnjem nacionalnog ponosa kao jedne od komponenti nacionalnog identiteta, koja se očituje u simboličko-kognitivnoj i emocionalnoj vezanosti uz svoju zemlju i pripadnost određenoj nacionalnoj skupini. Podaci su prikupljeni u sklopu istraživanja javnog mnijenja provedenog u prosincu 2002., na reprezentativnom uzorku punoljetnog stanovništva Hrvatske. Otvorenost za europske integracije utvrđena je na ljestvici Likertovog tipa, kao stupanj poželjnosti ulaska Hrvatske u važna europska udruženja i institucije. Identifikacija stupnja nacionalnog ponosa temeljila se na primjeni dviju ljestvica s ukupno 15 čestica, od kojih se prvom mjeri "opći nacionalni ponos" kao izraz općih nacionalnih vrijednosti povezanih s patriotizmmom, nacionalnom superiornošću i odanosti naciji dok se drugom utvrđuje vrednovanje specifičnih postignuća zemlje na kulturno-povijesnom i ekonomsko-političkom planu. Iako je, uzevši u cjelini, velika većina građana iskazala visoku podršku pridruživanja EU te istodobno, na obje ljestvice, i razmjerno visok stupanj nacionalnog ponosa, rezultati pokazuju da su, na razini općih vrijednosti, osobe visokog stupnja nacionalne identifikacije nešto manje sklone uključivanju u EU nego osobe slabije izraženog "općeg nacionalnog ponosa". Za razliku od toga, povoljnije vrednovanje zemlje u specifičnim društvenim postignućima (osobito na ekonomsko-političkom planu) povezano je s većom otvorenošću za pridruživanje EU što bi moglo značiti da se već i nastojanje Hrvatske za integracijom u europske procese u znatnom dijelu javnosti doživljava kao značajno društveno postignuće.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Psihologija
