Naslov
Hrvatska i Jugoslavija 1945.-1991.
(Croatia and Yugoslavia 1945.-1991.)

Autori
Radelić, Zdenko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, pregledni

Izvornik
II. kongres hrvatskih povjesničara Hrvatska i Europa - integracija u povijesti, Pula, 29. rujna - 3. listopada 2004. : knjiga sažetaka / Benyovski, Irena ; Budak, Neven - Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2004, 12-13

Skup
II. kongres hrvatskih povjesničara Hrvatska i Europa - integracija u povijesti

Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 29.09.2004. - 03.10.2004

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Hrvatska; Jugoslavija; komunizam
(Croatia; Yugoslavia; communism)

Sažetak
Autor propituje ulogu Hrvatske u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ), napose sa stajališta težnji za dosljednijim poštivanjem federativnih načela, a među radikalnijim političkim strujama i za njezinim osamostaljivanjem. Visoka razina svijesti o državnosti i nacionalnoj posebnosti u Hrvatskoj bili su jaka potpora onim snagama u komunističkom režimu koji su sprječavali nastojanja recentralizacije Jugoslavije. Zapravo, neprestano sučeljavanje centralizma, koji ima najveću potporu među srpskim političkim snagama, i federalizma, kojemu je težio značajni dio političkih snaga nesrba, najviše u Hrvatskoj i Sloveniji, bila je glavni razlog nestabilnosti Jugoslavije. Spomenute tendencije vodile su prema raspadu ili, pak, prema jačanju autoritarnog režima. Gotovo kao pravilo u svakoj se političkoj krizi, iako nikada otvoreno, osim u emigrantskim krugovima, postavljalo pitanje opstojnosti same države. To je najviše govori u prilog tezi da nijedan jugoslavenski režim nije uspio stvoriti dovoljno čvrst i neupitan gospodarski i kulturni interes svih njezinih naroda kako njihovo zajedništvo povremene krize ne bi stalno i nanovo dovodile u pitanje. Težnje nacija unutar svojih republika za samostalnošću, njihovo nepristajanje na gubitak nacionalne posebnosti i pomanjkanje volje za usklađivanjem različitosti, bile su jače od integrativnih težnji. Pitanje jesu li glavni razlozi raspada jugoslavenske državne zajednice, kako Kraljevine Jugoslavije 1941., tako Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991., bile ograničene političke slobode i nikad provedeno demokratsko udruživanje, autor ostavlja otvorenim, ali smatra da bi upravo u tom smjeru trebalo tražiti odgovore.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA