Naslov
Štetna entomofauna drvoreda i parkova grada Zagreba
(Insect pests on ornamental trees in Zagreb, Croatia)

Autori
Matošević, Dinka

Izvornik
Agronomski glasnik (0002-1954) LXVI (2004), 3-5; 309-326

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, izlaganje sa znanstvenog skupa, ostalo

Ključne riječi
štetna entomofauna; drvoredi i parkovi; Zagreb
(pests on ornamental trees; Zagreb)

Sažetak
Tijekom 2001. i 2002. godine sakupljana je štetna entomofauna na urbanom zelenilu grada Zagreba (drvoredi, parkovi, park šume). Sakupljeno je i determinirano 96 vrsta štetne entomofaune i grinja koji su pripadali sljedećim rodovima: Thysanoptera (1 vrsta), Hemiptera (34 vrste), Hymenoptera (7 vrsta), Coleoptera (15 vrsta), Lepidoptera (20 vrsta), Diptera (7 vrsta) i Acarina (16 vrsta). Štetna entomofauna sakupljena je na predstavnicima 30 rodova drvenastih biljnih vrsta. Štete koje su činili pronađeni i determinirani štetnici bile su višestruke: defolijacija, sisanje sokova, fiziološko slabljenje stabala, bušenje hodnika pod korom i u drvu, narušavanje estetskog izgleda biljke, utjecaj na pravilni rast biljke i molestanti. Najznačajniji defolijator i štetnik drvoreda jasena utvrđen ovim istraživanjem je crna jasenova osa listarica (Tomostethus nigritus Fabr.). Najznačajniji štetnici platane su bili: platanina mrežasta stjenica (Corythuca ciliata (Say)) i platanin moljac miner (Phyllonorycter platani Staudinger). Na izgled i zdravstveno stanje divljeg kestena tijekom ovog istraživanja utjecali su štetni biotički i abiotički čimbenici, od kojih je kestenov moljac miner (Cameraria ohridella Deschka & Dimic) bio jedan od značajnijih. Uši nadporodice Aphidina su u ovom istraživanju zastupljene s 23 vrste, a štetnost utvrđenih vrsta se na istraživanom području iskazivala prije svega učinku molestanta. Grinje su u ovom istraživanju zastupljene s 15 vrsta. Istraživanje je pokazalo da su gradski drvoredi i parkovi staništa sa pojednostavljenim prirodnim procesima u smislu biljne raznolikosti i odnosa domaćin - prirodni neprijatelj te se populacijska dinamika štetnih kukaca u takvim antropogeniziranim uvjetima bitno razlikuje od onih u prirodnim staništima.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA