Naslov
Odrednice hrvatske poljoprivredne politike
(The Rules of Croatian Agricultural Policy)

Autori
Čavlek, Miroslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Zbornik plenarnih izlaganja i sažetaka / Brkić, Srećko - Zagreb : Hrvatsko agroekonomsko društvo (HAED), 2000, 94-108

Skup
Izazovi hrvatskoj poljoprivredi na pragu 21. stoljeća

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 08.11.2000. - 11.11.2000

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
poljoprivredna politika
(agricultural policy)

Sažetak
U radu se naglašava pristup kojim poljoprivredna politika mora jasno sagledati i razlučiti (a) kakvoj poljoprivredi se teži, (b) kakovi će ju poljoprivrednici opsluživati, (c) na kakvim poljoprivrednim gospodarstvima, kao osnovnim proizvodnim jedinicama, se to odvija, (d) kakav ruralni prostor svi oni stvaraju i u kakovom žive, (e) kakav je državno-servisni organizacijski okvir, (f) kakove su sve druge odlike ogro-alimentacijskog lanca kojeg je poljoprivreda jedna karika. S osnovnim opredjeljenjema spram poljoprivrede kao sustavu gospodarstva, u kultiviranom ruralnom prostoru, posebice na prijelazu iz dogovorne u tržišnu ekonomiju u razvoju poljoprivrede trebalo se i treba se zalagati: -za poljoprivredu kao jednu od istinskih komparativnih prednosti naše zemlje, jer ona to objektivno jest ; - za poljoprivredu koja ima odgovarajući prioritet u gospodarskom razvoju, jer na pragu 21. stoljeća nema važnije ljudske potrebe od dobre i pravilne prehrane ; - za poljoprivredu kojoj je prvenstveno i nasušno potrebno osigurati stabilnost privređivanja i života poljoprivrednika ; - za osmišljavanje racionalnog sustava organizacije poljoprivrede kakav je uzdigao mnoge poljoprivrede svijeta, osobito Evrope ; - za uspostavu sustava tvarnih podrški poljoprivrede na iskustvima koja su iskušana u poljoprivredama zapadne Evrope. Sramno je i žalosno da se ti principi kod nas još ne primjenjuju i da se oni zapravo i ne poznaju pa čak ne dovoljno i u stručnim krugovima ; - potpore, zaštite i organizacije poljoprivrede moraju biti cjelovit i harmoničan sustav. To su glavne poluge kojima se usmjerava razvoj. Koliko god su to neophodni društveni izdaci toliko su, ako ne i više, važni problemi društvene organizacije koji su zanemarivi društveni izdaci ; - u prilagodbi iskušanih načela razvoja uspješnih stranih poljoprivreda osobito se zalagati za izbjegavanje pogrešaka i nepovoljnih nus-produkata razvoja, kao što su u ekologiji, u regionalnom razvoju, u prekomjernoj kapitalizaciji, u prelijevanju kapitala u industriju i u velika gospodarstva, prekomjerna razaranja agrarne strukture i zemljišta, i dr. ; - za potpuno i socijalno prihvatljivo prevladavanje problema koji proistiću iz izrazito nepovoljne agrarne strukture ; - za prioritete u razvoju instituta i institucija infrastrukture, prometne sfere, zemljišne politike u najkompleksnijem smislu (planiranje prostora, konsolidacija zemljišnih površina, melioracije-navodnjavanje-odvodnja zemljišta, putnih mreža) i drugih osnovnih preduvjeta od zajedničkog interesa za sva poljoprivredna gospodarstva i za čitavo pučanstvo koje to na ovaj ili onaj način uživa. Većina pobrojanog su stoga državne investicije ili imaju odgovarajuće potpore i podrške ; - za razvoj promišljenog sustava školovanja poljoprivrednika i ostalog pučanstva o poljoprivredi. Izdvaja se ovaj segment kao osobito važan premda je uključen u sklop mjera za stvaranje preduvjeta za razvoj ; - za maksimalnu potporu svim onim mjerama i takovu politiku kojom se, osobito u početnom razdoblju, pospješuju kombinirani izvori dohotka na gospodarstvu ; - za iznalaženje i ustrojstvo porezne politike primjerenu ovom dobu i prilkama na našim gospodarstvima ; - za primjereno uzdizanje tehnološke razine proizvodnje na gospodarstvu i doziranu primjenu blagodati tehnološkog razvoja ; - za skladan odnos između specijalizacije i diverzifikacije u gospodarstvu ; - za poticanje udruživanja poljoprivrednika po najrazličitijim osnovama, po strukovnom, po staleškom, po proizvodnom ; - za interesnu povezanost i ovisnost preradbenih i prehrambenih kapaciteta o poljoprivredi i s poljoprivredom, djelujući tako kao dodatni činitelj stabilnosti, sigurnosti poljoprivrednih gospodarstava u osmišljnom ruralnom prostoru ; - za ne samo uravnotežen regionalni razvoj već za niz specijalnih regionalnih mjera razvoja sukladno relativnim komparativnim prednostima regija, podregija pa i užih područa ; - za brojne druge konkretne mjere u biljnoj proizvodnji, u stočarskoj proizvodnji, u hortikulturi, u voćarstvu, u vinogradarstvu, u marikulturi, u slatkovodnom ribarstvu, poljošumarstvu, u proizvodnji ekskluzivne hrane, u organskom gospodarenju, u mediteranskoj poljoprivredi, u brdsko-planinskoj poljoprivredi, ... ali onda i samo onda ako te mjere proizlaze iz osmišljenog sustava i u skladu s načelima koja su navedena. Od svih elemenata koji određuju poljoprivrednika i poljoprivredu u poljoprivrednoj politici središnje mjesto treba pripasti seljačkom obiteljskom gospodarstvu. Seljačko obiteljsko gospodarstvo je svako gospodarstvo koje djelomično ili u potpunosti, uglavnom vlastitim radom, na svojim ili i unajmljenim zemljišnim površinama, s dominantno vlastitim ali i unajmljenim radnim sredstvima ili radom privređuje dostojanstveno primjeren dohodak za podmirivanje životnih egzistencijskih, duhovnih i inih potreba cjelokupne obitelji. Definicija seljačkog obiteljskog gospodarstva ukazuje na realnost da se pod tim pojmom prema načinu stjecanja dohotka podrazumijevaju dva tipa gospodarstva: • seljačko obiteljsko gospodarstvo s mješovitim dohotkom kada barem jedan član obitelji zajedničkom dohotku doprinosi izvan primarne poljoprivredne djelatnosti. • seljačko obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo s karakteristikama potpunog podmirivanja životnih potreba obitelji uglavnom vlastitim radom svih članova obitelji ; Na poljoprivrednom gospodarstvu odvija se tehnološki suvremena, ekološki prihvatljiva i poželjna, biološki zaokružena proizvodnja. Poljoprivredno gospodarstvo za selo i svoje članove ostvaruje dostojan paritetni dohodak u usporedbi s nepoljoprivrednim zanimanjima. Dohodak poljoprivrednog gospodarstva je stabilan a njegova socijalna sigurnost i starost sigurna. Proizvodnja gospodarstva je ekonomski racionalna. Proizvodnja gospodarstva je primjerena regiji i uvjetima koji u njoj vladaju. Poljoprivredno gospodarstvo opslužuje racionalan sustav države i infrastrukture, a o njoj ovisi racionalno ustrojena preradbena, prometna i tržišna sfera.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA