Naslov
Kavezni uzgoj tune u Jadranskom moru.
(Tuna breeding in Adriatic Sea.)

Autori
Slavica, Alen

Izvornik
Gospodarski list (0350-3100) 32 (2002), 5; 201-203

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
uzgoj tune; Jadranskomore
(tuna breeding; Adriatic Sea)

Sažetak
Sezona ribolova traje od proljeća do jeseni, s prekidom tijekom mjeseca svibnja (mrijest). Ribe izlovljene iz mora drže se u plutajućim kavezima i hrane se uglavnom sitnijom plavom ribom, u prvom redu sa srdelom i haringom. Tijekom gojidbenog ciklusa koji u prosjeku traje šest mjeseci povećanje biomase tovljenih tuna iznosi od 30 do preko 100 % (u zavisnosti od početne težine). Tehnologija gojidbe tune u plutajućim kavezima novijeg je datuma, a prvi su je u svijetu uspješno primijenili hrvatski ribari iz Australije u mjestu Port Lincoln 1990.godine. Hrvatski ribari (gosp. Toni Šantić podrijetlom s Lastova i gosp. Dragan Vidov iz mjesta Kali na otoku Ugljanu) inače povratnici iz Australije započeli su s uzgojem tune na Jadranu te su 1996. godine osnovali poduzeće "Kali Tuna" i formirali prvo uzgajalište tuna u Europi. Izražena tendencija rasta proizvodnje, uz ostvarivanje ambicioznijih planova izvoza tune na japansko tržište ugrožena je činjenicom da za sve zemlje članice ICCAT-a (International Commission for the Conservation of Atlantic Tunas) postoje ograničenja izlova izražena kroz tzv. nacionalne kvote. Hrvatska je članica ICCAT-a od 1997. godine pa se stoga nada povećanju godišnje kvote na 1.500 tona, no za sada godišnja nacionalna kvota izlova nije još uvijek prešla granicu od 1.000 tona godišnje. Okolnost da se u Jadranskom moru pretežito lovi tunj manje pecature (u prosjeku od 6 do 15 kg) otvara mogućnost produženog uzgoja, tako da gojidba nedoraslih jedinki umjesto šest traje 12 ili 18 mjeseci. Ovakav produženi tov rezultirati će povećanjem biomase tovljenih tuna od 100 do 200 % ovisno o uzrasnoj klasi što predstavlja značajno povećanje ukupne biomase uzgojenih tuna. Prve ekonomske kalkulacije produženog uzgoja tune pokazuju da će i troškovi proizvodnje u ovakvom slučaju porasti, no ukupna vrijednost konačnog proizvoda biti će znatno veća. Osim produženog uzgoja hrvatski uzgajivači tune mogu otkupiti dio ribolovne kvote od zemalja u kojima još nije uspostavljen uzgoj tune. U tom smislu ohrabrujuća je inicijativa poduzeća "Drvenik Tuna" koje je otkupilo dio nacionalne ribolovne kvote Malte. Uvoz i prebacivanje živih tuna s Malte u akvatorij oko otoka Drvenika uspješno je sprovedeno te će iskustvo koje je "Drvenik Tuna" stekla tijekom ovog posla biti putokaz i pouka ostalima u eventualnim budućim pothvatima slične naravi. U svakom slučaju treba zaključiti da je gojidba tuna vrlo profitabilan posao koji u potpunosti zadovoljava marketinške zahtjeve strogog japanskog tržišta (3 K formula - Kvantitet, Kvalitet, Kontinuitet) i kao takav predstavlja izuzetan izvozni proizvod, no u Hrvatskoj još mora zadovoljiti stroge ekološke standarde te pronaći ispravan način usklađivanja uzgoja sa nacionalnom kvotom izlova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA