Pregled bibliografske jedinice broj: 18545
Iskoristivi lizin u hidrotermički tretiranim proizvodima cerealija
Iskoristivi lizin u hidrotermički tretiranim proizvodima cerealija, 1997., magistarski rad, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 18545 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Iskoristivi lizin u hidrotermički tretiranim
proizvodima cerealija
(Available lysine in hydrothermally treated cereal
products)
Autori
Guterman, Marica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
Podatak o recenziji nije dostupan
Godina
1997
Stranica
108
Mentor
Horvatić, Marija
Ključne riječi
pahuljice cerealija; iskoristivi lizin; biološka vrijednost proteina; tehnološki postupak proizvodnje
(cereal flakes; available lysine; protein biological value; technological processing)
Sažetak
U radu je provedeno komparativno određivanje
nutritivne kvalitete proteina i količine
iskoristivog lizina tijekom tehnološkog procesa
proizvodnje pšeničnih, raženih, ječmenih i
zobenih pahuljica. Ispitivane su dvije serije
uzoraka iz pojedinih faza procesa proizvodnje:
selektirana zrna, termički tretirana zrna (100
stupnjeva Celzijusa - zob), hidrotermički
tretirana zrna (120 stupnjeva Celzijusa, 1.99 x
1000000 Pa, 60 min), usitnjena zrna (zob),
pahuljice (pahuljanje na 70 stupnjeva Celzijusa,
razmak valjaka 0.3 mm)). Ukupni dušik određen je
metodom po Kjeldahlu, biološki iskoristivi lizin
metodom Carpentera, a biološka vrijednost
proteina metodom Mitchella. Značajnost razlika
eksperimentalnih podataka utvrđena je analizom
varijance i višestepenim Duncanovim testom.
Rezultati provedenih ispitivanja pokazuju da nema
značajnih (P=0.05) promjena količine ukupnog
dušika i iskoristivog lizina pod utjecajem
hidrotermičke obrade i pahuljanja zrna
ispitivanih cerealija. Smanjenje količine
iskoristivog lizina je značajno (P=0.05) kada
hidrotermičkoj obradi prethodi termička obrada i
usitnjavanje zrna. Proteinima su najbogatije
pahuljice zobi (16.1 posto), zatim slijede
pahuljice pšenice (14.2 posto), raži (11.4 posto)
i ječma (11.1 posto). Proteini pahuljica
ispitivanih cerealija deficitarni su iskoristivim
lizinom. Nutritivnom kvalitetom proteina na
prvom su mjestu zobene pahuljice (68.6) i ražene
(67.6) zatim ječmene (64.0) i pšenične (60.4).
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Projekti:
006331
Ustanove:
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb
Profili:
Marija Horvatić
(mentor)