Naslov
Odnos suočavanja sa stresom, raspoloženja i nekih aspekata obrade emocionalnih informacija
(Relationship between cooping, mood and some aspects of the emotional material processing)

Autori
Martinac Dorčić Tamara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
04.04

Godina
2002

Stranica
145

Mentor
Zarevski, Predrag

Ključne riječi
problemu usmjereno suočavanje; emocijama usmjereno suočavanje; suočavanje izbjegavanjem; represivno suočavanje; emocije; raspoloženje; pamćenje
(problem focused coping; emotion focused coping; avoidant coping; repressive coping; mood; memory)

Sažetak
Rezultati dosadašnjih istraživanja ukazuju na nejednoznačne odnose između suočavanja sa stresom i raspoloženja te suočavanja i pamćenja emocionalnih sadržaja. Cilj je ovog istraživanja ispitati odnose između suočavanja sa stresom i raspoloženja, suočavanja sa stresom i dosjećanja vlastitog raspoloženja te suočavanja sa stresom i pamćenja emocionalnih slika različitog stupnja aktivacije i evaluacije i to s obzirom na različite konceptualizacije suočavanja (dispozicijsko i situacijsko problemu usmjereno, emocijama usmjereno i suočavanje izbjegavanjem te kategorije stilova suočavanja s obzirom na represivni stil suočavanja). Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 105 studenata Filozofskog fakulteta u Rijeci u nekoliko vremenskih etapa. Tijekom prvog susreta ispitanici su ispunili Upitnik suočavanja u dispozicijskoj verziji (adaptirani COPE) kao i izvršili procjenu svog uobičajenog raspoloženja. Također su ispunili Skalu manifestne anksioznosti i Skalu socijalne poželjnosti koje su korištene za kategorizaciju ispitanika s obzirom na represivni stil suočavanja. Ispitanici su tada dobili zadatak da tijekom tri tjedna procjenjuju svoje dnevno raspoloženje i načine suočavanja sa stresom (situacijska verzija Upitnika suočavanja). Sedam dana nakon posljednjih dnevnih procjena, ispitanici su procjenili svoje globalno raspoloženje za period svakodnevnog procjenjivanja (mjera točnosti dosjećanja raspoloženja), a tijekom istog susreta prezentirano im je 40 fotografija iz Zbirke fotografija emocionalnog sadržaja (IAPS) za koje je ispitano i neposredno slobodno dosjećanje. Nakon perioda od 5 mjeseci ponovljen je test slobodnog dosjećanja sličica. Rezultati provedenog istraživanja sugeriraju da su različite konceptualizacije suočavanja smisleno povezane s raspoloženjem i pamćenjem emocionalnih sadržaja. Tako je problemu usmjereno suočavanje pozitivno povezano s pozitivnim raspoloženjem, a izbjegavanje pozitivno s negativnim raspoloženjem (na razini dispozicijskog, ali i na razini situacijskog definiranja suočavanja i raspoloženja), dok se represivni stil suočavanja vezuje uz više pozitivnog i manje negativnog kako dispozicijskog tako i situacijskog raspoloženja. I dok dispozicijski i situacijski definirano problemu usmjereno, emocijama usmjereno i suočavanje izbjegavanjem nisu značajno povezani s pamćenjem emocionalnog materijala (bilo vlastitog raspoloženja bilo eksperimentalno zadanog podražajnog materijala), represivni stil suočavanja pokazuje zanimljive odnose s pamćenjem emocionalnog materijala. Naime, iako se skupina represivnih ispitanika ne razlikuje od ostalih skupina (nisko anksiozni, visoko anksiozni, defanzivno visoko anksiozni) u točnosti dosjećanja vlastitog raspoloženja i neposrednom dosjećanju emocionalnih slika, razlikuje se od ostalih skupina u odgođenom dosjećanju tih slika. Represivna se skupina ispitanika dosjeća manjeg broja emocionalnih slika od skupine nisko anksioznih, a kod te je skupine, zajedno sa skupinom nisko anksioznih, izraženiji i efekt slabijeg dosjećanja neugodnih slika nego kod ostalih dviju skupina. Najvažniji se rezultat vezuje uz to da je, kod odgođenog dosjećanja, efekt slabijeg dosjećanja neugodnih slika kod represivnih ispitanika jače izražen za slike visoke aktivacije, a za skupinu nisko anksioznih ispitanika za slike niske aktivacije što upućuje na važnost kontroliranja dimenzije aktivacije, a ne samo evaluacije, u istraživanjima pamćenja emocionalnog materijala kod represora.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA