Naslov
Utrošak energije i ljudskog rada različitih sustava obrade tla u proizvodnji soje i kukuruza
(Energy and labour requirement of different tillage methods in sybean and maize production)

Autori
Košutić, Silvio ; Filipović, Dubravko ; Gospodarić, Zlatko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Proceedings of 27. Symposium Actual Tasks on Agricultural Engineering / Košutić, Silvio - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1999, 111-118

Skup
Actual Tasks on Agricultural Engineering

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 02.02.1999. - 05.02.1999

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Obrada tla; utrošak energije; utrošak ljudskog rada;soja; kukuruz
(Soil tillage; energy requirement; labour requirement; soybean; maize)

Sažetak
Pet razli~itih sustava obrade tla je testirano u proizvodnji soje i kukuruza na tlu tipa pra{kasta ilova~a u podru~ju zapadne Slavonije. Testirani sustavi su : 1. konvencionalna obrada (plug, tanjura~a, kombinirano oru|e), 2. reducirana obrada (plug, kombinirano oru|e), 3. konzerviraju}a obrada I (rovilo, zvrk drlja~a), 4. konzerviraju}a obrada II (rovilo, multitiller), 5. direktna sjetva (rovilica s prigra|enom sija~icom) i no-till sija~ica za kukuruz. Konzervirajući načini obrade za oba usjeva omogućuju uštedu energije po hektaru od 26.9% za konzervirajuću I i 40.8%, za konzervirajuću II. Direktna sjetva u soji omogućuje uštedu od 71.9% , a u kukuruzu 85.1%. Konzervirajući načini obrade tla daju u oba usjeva uštedu ljudskog rada po hektaru od 30.9% za konzervirajuću I i 47.5% za konzervirajuću II, a direktna sjetva omogućuje u soji uštedu od 64.2% i kukuruzu od 79.0%. Ključne riječi: Obrada tla, utrošak energije, utrošak ljudskog rada, soja, kukuruz UVOD U ratarskoj proizvodnji obrada tla dominira kao najve}i potro{a~ energije. Pelizzi et al (1988.) navodi da 55-65 % izravno utro{ene energije za radove u polju pripada obradi tla. Iako je dobro znano da se kori{tenjem nekonvencionalnih na~ina obrade tla mo`e u{tedjeti iznimno mnogo energije i ljudskog rada, jo{ i danas 85 % oranica sredi{nje Europe obra|uje se konvencionalnim na~inom, Stroppel (1997.). Mnogi autori iz sredi{nje Europe, Kornmann i Köller (1997), Knakal i Prochazkova (1997), Malicki et al. (1997), Tebrügge i Böhrnsen (1997) isti~u ekolo{ke i ekonomske pogodnosti primjene nekonvencionalnih na~ina obrade tla. Kanisek et al. (1997), te [tefani} et al. (1997) tako|er nagla{avaju zna~ajne ekonomske pogodnosti kori{tenja nekonvencionalnih na~ina obrade tla u usporedbi s konvencionalnim na~inom. Zavod za mehanizaciju poljoprivrede, Agronomski fakultet, Zagreb, zapo~eo je 1997. godine vi{egodi{nji pokus s razli~itim na~inima obrade u proizvodnji osnovnih ratarskih usjeva financiran od Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. U pokusu je pet razli~itih na~ina obrade tla,uklju~uju}i i konvencionalni na~in obrade kao kontrolnu varijantu. Test usjevi u prvoj godini istra`ivanja bili su soja(Glycine max L.) i kukuruz (Zea mays L.).

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA