Pregled bibliografske jedinice broj: 184187
Globalizacijski Svjetski Koridori -Vukovar Središnje Raskrižje Europe I Svijeta
Globalizacijski Svjetski Koridori -Vukovar Središnje Raskrižje Europe I Svijeta // Geographical Information Systems in Research & Practice / Hrvatski Informatički Zbor ; Kereković Davorin ; GIS Forum (ur.).
Katovice : Zagreb: Biblioteka Narodowa, Warsaw, Poljska ; Nacionalna knjižnica, Zagreb, Hrvatska, 2004. str. 213-219 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 184187 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Globalizacijski Svjetski Koridori -Vukovar Središnje Raskrižje Europe I Svijeta
(Worldwide Globalization Corridors - Vukovar As A Central Crossing Of Europe And The World)
Autori
Mašek, Anka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Geographical Information Systems in Research & Practice
/ Hrvatski Informatički Zbor ; Kereković Davorin ; GIS Forum - Katovice : Zagreb : Biblioteka Narodowa, Warsaw, Poljska ; Nacionalna knjižnica, Zagreb, Hrvatska, 2004, 213-219
Skup
Geographical Information Systems in Research & Practice
Mjesto i datum
Trogir, Hrvatska, 30.08.2004. - 03.09.2004
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
globalizacija; svjetski koridori; Vukovar
(globalization; world corridors; Vukovar)
Sažetak
U fundamentalnom znanstvenom istraživanju « ; ; ; ; ; Strategija razvoja Vukovarsko-srijemske županije » ; ; ; ; ; susrećem se s 2000 godina starim problemom traženja optimalne veze Sjever – Jug Staroga svijeta. Radi se o pitanju koje je samo na izgled primarno zemljopisno, a multifacetno je i stoljećima neriješeno budući da je kretanje u središnjim dijelovima Staroga svijeta na samom Sjeveru ograničeno ledenim morima i oceanima, a Kontinentom blokirano sve do Gibraltara, koji je za ondašnju znanost bio kraj Svijeta (Herkulovi stupovi). Znalo se i u povijesti nije bilo sakriveno da optimalni pravac upravo od tog « ; ; ; ; ; kraja svijeta» ; ; ; ; ; vodi Sredozemljem i Jadranskim morem do luke i bazena Rijeka, a onda Hrvatskim pravcem preko Hrvatskog praga i Save do Hrvatskog Podunavlja s Vukovarom (imenovanim u hrvatskoj znanosti Hrvatskim Suezom), kao ključnom točkom. Na tom pravcu sudarali su se različiti interesi najvećih svjetskih sila s konačnim dokazom intenziteta sukobljenosti, zbog kojih je Vukovar bio polupan u posljednjem Domovinskom ratu i to u nazočnosti njihovih visokih predstavnika. Očekivali su da tako razbijeni Vukovar ne će moći odigrati svoju prirodnu povijesnu ulogu spajanja luke Rijeke peko kanala Dunav – Vukovar – Sava s uzdizanjem Dunava u Podunavlju prema Sjeveru te pružanjem optimalne veze i za države sa svoje lijeve i desne obale. Ovim je auktorica došla do izvornog povijesnog otkrića o Vukovaru kao središtu svijeta s kojim se i preko kojega račvaju i prolaze glavni svjetski putovi u smjerovima Istok – Zapad i Sjever – Jug i to geostrateški i geopolitički bez konkurencije.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Ekonomija