Naslov
Tko su bili maiores civitatis - oko pitanja sudskih instancija u Zagrebačkom Gradecu
(Who were maiores civitatis - about the judicial instances in Zagreb's Gradec)

Autori
Apostolova-Maršavelski, Magdalena

Izvornik
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (0350-2058) 56 (2005), 2-3; 273-292

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
maiores civitatis; jurati; antiqui iudicis; judex suspectus; causa recusationis

Sažetak
Autorica razmatra neke od neeksplicitno formuliranih procesnopravnih odredbi osnovnog privilegija zagrebačkog Gradeca. "Maiores civitatis" nisu, po mišljenju autorice, assessores, koji se u drugoj verziji privilegija spominju kao aktualni članovi magistrata – kako glasi jedna od teza u doktrini - već judices antiqui - gradski uglednici, koji su već obnašali jedan ili više mandata gradskog suca te kao takvi bili kvalificirani da odlučuju o "rekuzaciji" prvostepene presude temeljem zakonskog obrazloženja (iusta causa recusationisi) stranke koja je izgubila spor. To su potiores, spominjani u vrelima s konca 13. stoljeća koja će sredinom 14. stoljeća tvoriti čvrsto definirano tijelo drugostupanjske instancije. Ta je skupina imala najviše pokrića da se stečenim sudačkim iskustvom i moralnim kvalifikacijama mogla postaviti iznad aktualnog sudačkog vijeća i odlučivati o prizivu na prvostupanjsku presudu. Priziv je bio upućen "sumnjivom sucu", autoru osporavane presude, pa "actor" je u ovim odredbama, oznaka za stranku koja je nezadovoljna presudom - i tužitelja i tuženog u prvostupanjskoj instanci. Kako je u doba donošenja privilegija stanovništvo Gradeca bilo je heterogenog sastava - činjenica koja će do punog izražaja doći sredinom 14. stoljeća striktno izraženom polarizacijom na javnom i političkom planu, pa se, sudeći po mnogim pokazateljima u vrelima, s utjecajima germanskog prava mora računati. Konkretno, po mišljenju autorice, koncepcija "Urteilsschelte" srednjovjekovne ustanove germanskog prava može se prepoznati i u regulaciji procesnopravnih normi Gradeca, pa kontradiktorne procesnopravne norme gradečkog privilegija, promatrane iz tog aspekta, dobivaju svoj logični i puni smisao. Kasnija vrela bogato dokumentiraju činjenicu da je gradska elita, maiores civitatis, antiqui judices bila skupina regrutirana najvećim dijelom iz redova bogatih doseljenika iz Italije, prenositelja ideja postglosatorskog prava, koje će u razmatranom razdoblju biti nužno inkorporirani element u pravnoj praksi Gradeca.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA