Naslov
Zdravstveni problemi drvoreda divljega kestena na području grada Zagreba
(Horse chestnut health problems in the city of Zagreb)

Autori
Hrašovec, Boris ; Diminić, Danko ; Franjević, Milivoj ; Jarža, Barbara ; Salamunić, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Međunarodno interdisciplinarno savjetovanje Njega gradskoga prostora - drvoredi u gradu, Dubrovnik, 10.-13. ožujka 2004. godine : zbornik sažetaka / Milas, Zdenko - Zagreb : Hrvatsko agronomsko društvo, 2004, 63-65

Skup
Međunarodno interdisciplinarno savjetovanje Njega gradskoga prostora - drvoredi u gradu

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 10.03.2004. - 13.03.2004

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
divlji kesten; suša; Cameraria ohridella; Guignardia aesculi
(Horse chestnut; drought; Cameraria ohridella; Guignardia aesculi)

Sažetak
Na području grada Zagreba u tri su godine (2000., 2001. i 2003.) obavljena istraživanja utjecaja negativnih biotičkih i abiotičkih čimbenika na zdravstveni status stabala divljega kestena (Aesculus hippocastanum). Kao objekti istraživanja odabrana su četiri značajna drvoreda u kojima je kroz čitavu sezonu praćena pojava i intenzitet djelovanja pojedinih štetnih čimbenika dok je standardiziranom metodom obavljena kvantifikacija pojedinih čimbenika koncem ljeta u sve tri godine istraživanja. Kao najvažniji štetni čimbenici javili su se kestenov moljac miner (Cameraria ohridella), fitopatogena gljiva uzročnik smeđenja i sušenja lišća (Guignardia aesculi), grinje (Eotetranychus aesculi, E. tiliarum), suša i raznolika mehanička oštećenja nadzemnog dijela stabala. Oštećenja i fiziološki problemi u sloju korijenja nisu posebno istraživani iako je po mnogim indikacijama jasno da je njihov utjecaj golem. Tijekom 2000. godine pregledano je ukupno 470 stabala u tri drvoreda: Maksimirska cesta, Zvonimirova ulica i Deželićev prilaz. Prevladavajući utjecaj suše utvrđen je na 35 % stabala, 59 % ih je bilo pretežito oštećeno od kestenovog moljca, a čak 6 % stabala bilo je u potpunosti bez lišća. Slijedeće godine stanje se donekle promijenilo. Suša se kao prevladavajući čimbenik manifestirala na 39 % stabala, kestenov moljac na 52 %, gljiva na 7 %, dok je 2 % stabala bilo bez lišća već koncem kolovoza. 2003. godine pregledano je ukupno 453 stabla u tri drvoreda, no umjesto Maksimirske ceste obrađena je ulica Medveščak. Prevladavajući utjecaj suše utvrđen je na 56 % stabala, 27 % ih je bilo pretežito oštećeno od kestenovog moljca, gljive su utvrđene na 12 % stabala, grinje na 4 % stabala, dok je 1 % stabala preuranjeno odbacilo list. Analiza rezultata istraživanja potvrdila je nekoliko očekivanih pretpostavki. Suša je kao važan čimbenik imala vrlo negativan učinak na fiziologiju stabala i u velikoj je mjeri pridonjela dramatičnoj i preuranjenoj defolijaciji. Time se potvrdila teza da je, s druge strane, kestenov moljac tek u određenim situacijama odgovoran za ovakvo loše stanje divljeg kestena ali ne i jedini koji ga uzrokuje. Uloga fitopatogene gljive nije izrazita, a isto tako i grinja, međutim njihov utjecaj nije zanemariv u kompleksnom djelovanju štetnih čimbnika, kojemu svakako moramo pridodati i mehanička oštećenja donjeg dijela debla (inicijalna mjesta nastanka truleži) najčešće uzrokovana prometnim vozilima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA