Pregled bibliografske jedinice broj: 183537
Fenomenologija religije Petera L. Bergera
Fenomenologija religije Petera L. Bergera // Filozofska istraživanja, 24 (2004), 2; 505-514 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, ostalo)
CROSBI ID: 183537 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Fenomenologija religije Petera L. Bergera
(Peter L. Berger's Phenomenology of Religion)
Autori
Markešić, Ivan
Izvornik
Filozofska istraživanja (0351-4706) 24
(2004), 2;
505-514
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo
Ključne riječi
fenomenologija; religija; Berger
(phenomenology; religion; Berger)
Sažetak
Na temelju dosad kazanoga može se zaključiti da u religijskoj povijesti nalazimo mnoštvo opisa o iskustvima Nadnaravnoga. Sada se postavlja pitanje: Može li se to iskustvo pokriti fenomenom religije, ili možda fenomenom misticizma? Bergerov odgovor glasi: Ne. U svezi s tim religiju se može definirati "kao ljudski stav koji univerzum (uključujući i Nadnaravno) shvaća kao Sveti poredak". Gledom na to Berger želi naglasiti da je kategorija Svetoga za tu definiciju od središnjega značenja i da je uistinu ona toliko važna da se religiju može definirati jednostavnije kao ljudski stav u odnosu na Sveto. Iako su oba fenomena, Nadnaravno i Sveto, s historijskoga gledišta veoma srodni, Berger pokušava obadva analitički razdvojiti i istražiti. Koja je razlika između Nadnaravnoga i Svetoga? Berger zastupa shvaćanje da je misticizam temeljni izvor za izvješća o iskustvima s Nadnaravnim. Mistik doživljava Nadnaravno u sebi samomu, u svojoj svijesti. Misticizam je time pristup Nadnaravnomu kroz uranjanje u "dubine svijesti pojedinačnoga čovjeka". Na drugoj su strani iskustva Nadnaravnoga koja su "izvan" prirode. Ta iskustva Nadnaravnoga Berger naziva iskustva Svetoga, jer čovjek Sveto iskusuje (doživljava) prije kao nešto izvanjsko nego li kao nešto unutarnje. Stoga, se misticizam ne može izjednačavati s iskustvom Svetoga. U ovoj knjizi Berger ukazuje na klasičan opis iskustva Svetoga kod Otta. U svezi s tim on ističe dvije središnje značajke koje su u međusobnoj napetosti jedna prema drugoj: "Sveto se doživljuje, s jedne strane, kao potpuno drugo, drugost (totaliter aliter), ipak u isto vrijeme kao nešto što je za čovjeka od najvišega i zapravo stoga spasenjskoga značenja". To znači sljedeće: ja Sveto doživljavam (iskusujem) kao nešto nepristupačno, snažno, kao nešto sasvim drugačije nego što sam ja sam. Istodobno iskusujem također da to Sveto mene integrira u kozmički poredak. Na kraju možemo s Bergerom kazati da su Nadnaravno i Sveto specifična ljudska iskustva. Njih možemo razgraničiti od uobičajene realnosti svakodnevlja i možemo je također do neke određene razine i jezično iskazati.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Repertoire bibliographique de la Philosophie
- The Philosopher's Index