Pregled bibliografske jedinice broj: 183511
Politika kao fenomen. Filozofsko-sociološki pristup
Politika kao fenomen. Filozofsko-sociološki pristup // Kršćani i politika. Zbornik radova međunarodnoga znanstvenog skupa / Antić, Nediljko Ante ; Bižaca, Nikola (ur.).
Split: Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, 2003. str. 31-63 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 183511 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Politika kao fenomen. Filozofsko-sociološki pristup
(Politics as a phenomenon. Philosophically-sociological approach)
Autori
Markešić, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Kršćani i politika. Zbornik radova međunarodnoga znanstvenog skupa
/ Antić, Nediljko Ante ; Bižaca, Nikola - Split : Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, 2003, 31-63
Skup
Kršćani i politika
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 24.10.2002. - 25.10.2002
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
kršćani; politika; religija
(christians; politics; religion)
Sažetak
Autor se u svomu radu bavi problemom odnosa kršćana prema politici i polazi od teze kako bi se kršćani u postmodernom vremenu, da bi mogli uistinu biti Božji sustvaratelji ovoga svijeta, trebali pored ostaloga baviti i politikom. Uporište za tu postavku traži u povijesnom iskustvu ljudskoga roda. Autor o politici i političkom najprije govori sa stajališta političke sociologije kao znanosti koja se bavi proučavanjem vlasti, upravljanja, autoriteta i zapovijedanja u svim ljudskim društvima, a ne samo u nacionalnim državama, da bi nakon toga dao različite definicije pojmova politike i političkoga. O značenju politike u postmodernomu vremenu autor govori na temelju doprinosa suvremenih europskih i svjetskih teoretičara kao što su Rene Coste, Claus Offe, Hanah Arendt, Anntony Giddens, Jürgen Habermas te posebice na temelju stajališta Ulricha Becka i Niklasa Luhmanna. Sva ova stajališta autor pokušava primijeniti na suvremenu hrvatsku zbilju, na položaj kršćana katolika u zemlji u kojoj čine nadpolovičnu većinu (87, 83 %), a u kojoj ih na vodećim pozicijama u državi i društvu gotovo i da nema. Upravo stoga da bi kršćani mogli s drugima suodlučivati i odlučivati o budućem razvoju hrvatske države, oni će se u Republici Hrvatskoj morati baviti više politikom negoli do sada i odreći se uvriježenoga stajališta kako je politika prljav i nečastan posao. Autor je mišljenja kao je kršćanski Bog kroz povijest uvijek bio duboko involviran u trenutni život onih koji su ga priznavali i da su Krista razapeli na križ ne iz vjerskih nego ponajprije iz političkih razloga, svejedno što nikada nije pripadao ni jednoj političkoj stranci, dakle stoga što je želio svojim naukom doprinijeti stvaranju uvjeta življenja dostojnih čovjeku stvorenom na sliku Božju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
