Naslov
Šumska vegetacija na kršu kao značajan čimbenik zaštite tla od erozije
(Forest vegetation on karst as an important factor of soil protection from erosion)

Autori
Topić, Vlado

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
125. obljetnica Kraljevskog nadzorništva za pošumljenje krasa krajiškog područja - Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujica u Senju (1878-2003) / Matić, Slavko ; Ivančević, Vice ; - Senj, 2003, 5-6

Skup
125. obljetnica Kraljevskog nadzorništva za pošumljenje krasa krajiškog područja - Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujica u Senju (1878-2003)

Mjesto i datum
Senj, Hrvatska, 27.11.2003. - 28.11.2003

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
krš; erozija; sliv bujice Suvave; sliv bujice Rupotine; pokusne plohe B4; B5; B8 i B9; sastojine crnog bora; sastojine alepskog bora; opožarena površina; oborine; površinsko otjecanje; gubici tla.
(karst; erosion; the mouth of the torrent Suvava; the mouth of the torrent Rupotine; experimental plots B4; B5; B8 and B9; stands of black pine; stands of aleppo pine; burned areas; rainfall; surface flow off; soil loss.)

Sažetak
Od ukupne površine mediteranskog krškog područja Republike Hrvatske, koja iznosi 15.389 km2, različitim intenzitetom erozije tla vodom zahvaćeno je oko 95 % površine, od toga značajnom erozijom 40%. Prema tome, područje je jako ugroženo erozijom, a njegovi pojedini predjeli potpuno su degradirani. Na ovom ekološki vrlo osjetljivom prostoru s visokim stupnjem rizika od erozije, degradacije tla i devastacije vegetacije, registrirano je 779 bujičnih vodotoka, s ukupnom slivnom površinom od 3.235 km2, što ga čini jednim od najvećih bujičnih područja u Hrvatskoj. Gubici tla, odnosno količine nanosa koje nepovratno odlaze s ovih površina u Jadransko more, procjenjuju se na 1.140 hektara godišnje. Kako se tlo, kao nezamjenjivi prirodni resurs, na kršu vrlo teško i sporo stvara, pitanje njegove zaštite od prvorazrednog je značaja. Imajući u vidu ove razloge, Odjel za šumarstvo Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu započeo je 1964. godine sa znanstvenoistraživačkim radom na problematici erozije i zaštite tla na kršu, a 1971. godine osnovao je prve trajne eksperimentalne plohe s mjernim instrumentima u slivu bujice Suvave, na kojoj se prati i erozija na razini sliva, s ciljem da se suvremenim stacioniranim metodama dođe do originalnih podataka o bitnim karakteristikama erozije tla vodom. Plohe se nalaze na različitim nagibima, s različitim geološkim i pedološkim karakteristikama i pod različitim biljnim pokrovom. Istraživanja su proširena i na šume hrasta crnike i alepskog bora u eumediteranskom krškom području. U ovom su radu prikazani rezultati istraživanja utjecaja sastojina crnog bora (Pinus nigra Arn.) i alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) na zaštitu tla od erozije prouzročene kišom. Istraživanja su obavljena u slivu bujice Suvave kod Muća na pokusnim plohama B4 i B5 u starim sastojinama crnog bora, na nagibu od 32° i slivu bujice Rupotine kod Solina na pokusnim plohama B8 i B9 u sačuvanim i opožarenim sastojinama alepskog bora, na nagibu od 28 i 22°. Utvrđene su srednje godišnje vrijednosti površinskog otjecanja koje u starim i progaljenim sastojinama crnog bora s potpuno sačuvanim humusnim akumulacijskim horizontom, obraslim gustim travnim pokrovom, na nagibu od 32° (ploha B4), iznosi 15, 87 mm/m2 (158, 7 m3/ha), s koeficijentom otjecanja od 0, 015 i gubicima tla od 0, 0121 t/ha, a u sastojinama crnog bora potpunog sklopa i bez travnog pokrova, na nagibu od 32° (ploha B5), površinsko otjecanje iznosi 28, 51 mm/m2 (285, 1 m3/ha), s koeficijentom otjecanja od 0, 027 i gubicima tla od 0, 0229 t/ha. U sačuvanim sastojinama alepskog bora potpunog sklopa, na nagibu od 28° (ploha B8), površinsko otjecanje iznosi 6, 88 mm/m2 (68, 8 m3/ha), s koeficijentom otjecanja od 0, 0087 i gubicima tla od 0, 043 t/ha, a na opožarenoj površini na nagibu od 22° (ploha B9) površinsko otjecanje iznosi 37, 81 mm/m2 (378, 1 m3/ha), s koeficijentom otjecanja od 0, 0478 i gubicima tla od 19, 927 t/ha.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA