Naslov
Preosjetljivost na otrove insekata
(Insect venom hypersensitivity)

Autori
Pevec, Branko ; Stipić-Marković, Asja ; Radulović Pevec, Mira

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Hitna stanja u alergologiji / Čvorišćec, Branimir ; Turkalj, Mirjana - Zagreb : Medicinska knjiga, Zagreb, 2004, 103-104

Skup
Poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavršavanja I. kategorije "Hitna stanja u alergologiji"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 29.10.2004. - 30.10.2004

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
anafilaksija; opnokrilci; provokativni test ubodom insekta; ubadajući insekti; specifična imunoterapija otrovom insekta
(anaphylaxis; hymenoptera; sting challenge test; stinging insects; venom immunotherapy)

Sažetak
Pojam preosjetljivosti na insekte obično se odnosi na insekte koji ubadaju, a pripadaju redu Hymenoptera (opnokrilci). Ovdje spadaju porodice Apidae (pčele) i Vespidae (ose). Najznačajniji predstavnik porodice Apidae je Apis mellifera (pčela medarica), dok u porodicu Vespidae spadaju brojne vrste od kojih su za naše podneblje najvažnije Vespula vulgaris (obična osa), Vespa crabro (stršljen) i Polistes gallicus (galska osa). O važnosti problema preosjetljivosti na otrove insekata svjedoče činjenice da je velik broj teških anafilaktičkih reakcija, koje u nekim slučajevima završavaju i smrću, povezan s ubodima insekata. Također je velik broj pacijenata koji već nakon samo jednog uboda insekta postanu preosjetljivi. Otrovi insekata kompleksnog su sastava, a pojedine komponente imaju različite učinke u živom organizmu. Biogeni amini i hijaluronidaza dovode do vazodilatacije i povećanja permeabilnosti krvnih žila te su odgovorni za lokalne nealergijske reakcije. Bazični peptidi i fosfolipaze zbog svog citotoksičnog, hemolitičkog i neurotoksičnog učinka uzrokuju sistemske toksične reakcije nakon multiplih uboda. Najopasniji učinak je alergijska senzibilizacija do koje, zbog svog velikog alergogenog potencijala, dovode enzimi i drugi proteini prisutni u otrovima insekata. U senzibiliziranih pojedinaca već vrlo mala količina otrova može izazvati alergijsku reakciju, čiji stupanj težine može varirati od lakših lokalnih do teških i po život opasnih sistemskih reakcija. Kod ponovnog uboda, u većini slučajeva, javlja se u iste osobe ista vrsta reakcije kao kod prethodnog uboda (rizik ponovne sistemske reakcije je >60%). Iako su otrovi pojedinih vrsta insekata različiti, između nekih postoji određen stupanj križne reaktivnosti. Križna reaktivnost posebno je izražena između pojedinih vespida. Zbog toga su moguće alergijske reakcije nakon uboda jedne vrste insekta (npr. stršljena) u pacijenta senzibiliziranog otrovom druge vrste (npr. ose). O križnoj reaktivnosti potrebno je voditi računa pri izboru alergena za specifičnu imunoterapiju. Nakon zbrinjavanja akutnih anafilaktičkih reakcija na adekvatan način (odstranjivanje zaostalog žalca, liječenje lokalnih, sistemskih i nespecifičnih reakcija) slijede dijagnostički postupci koji uključuju kožne testove, specifične in vitro testove te u nejasnim slučajevima i provokativni (challenge) test ubodom živog insekta. Nakon što se ovim postupcima dokaže preosjetljivost, u pacijenata koji su nakon uboda insekta imali teške sistemske reakcije, odnosno blage ili umjerene sistemske reakcije uz veći stupanj izloženosti budućim ubodima, provodi se specifična imunoterapija. Inicijalna faza imunoterapije traje različito dugo, ovisno o protokolu koji se koristi (konvencionalni, rush, ultrarush), nakon čega slijedi faza održavanja u trajanju 3-5 godina. Uspješnost terapije procjenjuje se kožnim te in vitro testovima, no najbolji pokazatelj je "sting challenge" test. Zaštitni učinak imunoterapije prisutan je kroz slijedećih 7 godina u 85-95% pacijenata. Nuspojave terapije su uglavnom blage i ne zahtjevaju liječenje. Češće su u inicijalnoj fazi terapije, uglavnom su izraženije u žena nego u muškaraca, češće su kod primjene otrova pčele u odnosu na otrov ose te kod rush protokola u odnosu na konvencionalne protokole. Kao preventivne mjere pacijentima se preporučuje izbjegavati ubode insekata (ne izvoditi nagle pokrete u njihovoj blizini, izbjegavati cvijeće i voće otpalo s drveća, izbjegavati kozmetičke preparate s intenzivnim mirisom, ostatke hrane zatvoriti u koš za smeće i sl.) te u toplo doba godine, kada su opnokrilci aktivni, nositi sa sobom autoinjektor adrenalina (EpiPen, Fastject i sl.) koji u slučaju uboda insekta mogu samostalno primjeniti.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA