Pregled bibliografske jedinice broj: 183183
Nastup Zemljoradničke stranke u Dalmaciji
Nastup Zemljoradničke stranke u Dalmaciji // Zbornik Mire Kolar-Dimitrijević : zbornik radova povodom 70. rođendana / Agičić, Damir (ur.).
Zagreb: Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2003. str. 339-352
CROSBI ID: 183183 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nastup Zemljoradničke stranke u Dalmaciji
(The appearance of the Agricultural party in Dalmatia)
Autori
Šitin, Tonći
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Zbornik Mire Kolar-Dimitrijević : zbornik radova povodom 70. rođendana
Urednik/ci
Agičić, Damir
Izdavač
Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Zagreb
Godina
2003
Raspon stranica
339-352
ISBN
953-175-200-1
Ključne riječi
seljaci, gospodarstvo, agrarna reforma, Dalmacija, izbori
(peasants, economy, land reform, Dalmatia, elections)
Sažetak
Završetak rata težaci Dalmacije dočekali su s neriješenim agrarnim pitanjem i odlučnim zahtjevima za podjelom zemlje. Oni nisu imali povjerenja u tradicionalne političke stranke i njihovu udešenu retoriku, dočekujući predizborne nastupe stranačkih vođa s velikom nevjericom i skepsom. Obnovljene organizacije Težačke sloge povezuju se u svibnju 1919. u Pokrajinski težački savez za Dalmaciju koji se zauzima za rješenje kmetskog i kolonatskog pitanja u Dalmaciji. Shvatljivo je da je bučna aktivnost seljačkih organizacija nužno težila međusobnom okupljanju i rješavanju istih socijalnih ciljeva što je konačno i postignuto formiranjem i aktivnostima Težačke stranke u listopadu 1920. g. Za utjecaj na težačke mase borile su se i Demokratska stranka i Hrvatska pučka stranka, a bilo je pokušaja ostvarivanja izborne suradnje sa Savezom zemljoradnika iz Srbije i Josipom Smodlakom koji se zauzimao za jedinstvenu kandidatsku listu. Na izborima za Ustavotvornu skupštinu u studenom 1920. mlada Težačka stranka na čelo liste ističe Antu Trumbića i uspijeva osvojiti čak 10.636 glasova i tri poslanička mjesta, što je izazvalo velik interes u polariziranim političkim krugovima. Konačno političko profiliranje težačkih stranaka završava se formiranjem Saveza zemljoradnika, odnosno Zemljoradničke stranke u prosincu 1920. koja je konačno trebala jasno formulirati seljačke ciljeve i politički mobilizirati seljačke mase. Dalmatinski težaci nisu bili ravnodušni ni prema nacionalnom pitanju i unutrašnjem uređenju države, ali su uvidjeli da samo ujedinjenim naporima mogu riješiti desetljećima nagomilavane agrarne probleme i u tom su pravcu vršili oštru selekciju ciljeva i kadrova s promjenjivom srećom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest