Pregled bibliografske jedinice broj: 182770
SIR tradicija i običaji
SIR tradicija i običaji // SIR tradicija i običaji / Obad, Željko (ur.).
Zagreb: Pučko otvoreno učilište Zagreb, 2003.
CROSBI ID: 182770 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
SIR tradicija i običaji
(Cheese tradition and custom)
Autori
Havranek, Jasmina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
SIR tradicija i običaji
Urednik/ci
Obad, Željko
Izdavač
Pučko otvoreno učilište Zagreb
Grad
Zagreb
Godina
2003
Raspon stranica
ISBN
953-6954-80-9
Ključne riječi
povijest sirarstva, autohtoni sirevi Hrvatske, tehnologija
(cheese making history, croatian autochthonous cheeses, technology)
Sažetak
Proizvodnja sira klasičan je primjer čuvanja hrane za duže vremensko razdoblje. Prvi zapisi o siru (i kruhu) pronađeni su u kolijevci civilizacije, bogatom poljoprivredom području - "plodnom polumjesecu" smještenom između rijeka Eufrat i Tigris, a datiraju 6000-7000 godina prije Krista. Arheološka istraživanja utvrdila su da je taj sir načinjen od ovčjeg i kozjeg mlijeka. Crteži u području El-Ubaid-a pokazuju postupke s mlijekom, a posebno grušanje mlijeka pri preradi u sir. Slike na zidovima Ramzesove grobnice prokazuju koze vođene na pašu, te mješine obješene na motke. Fermentacija mlijeka početak je razvoja sirarstva uz razvoj proizvodnje tekućih fermentiranih mlijeka kao što su jogurt, leben, kumis, kefir, … uz primjenu iscjeđivanja sirutke, kroz posude u kojima je preostao gruš koji se uz soljenje pretvarao u sir. Na sir upućuju i Biblijska vremena (Job X . 10 - 1520 P.K. i Samuel 1. XVII. 18 i 2. XVII. 29 - 1017 P.K.), ali stvarno zapisana povijest potjeće iz vremena Grčkog i Rimskog carstva kada su različiti autori ostavili pisanu evidenciju. Tako, između ostalih, Homer spominje proizvodnju sira od ovčjeg i kozjeg mlijeka, pa je za predpostaviti da je to predak Fete, koja se proizvodi širom Grčke ali i mnogim zemljama svijeta. Herod spominje sir od kobiljeg, a Aristotel od magaričkog mlijeka. Tako je sirarstvo preživjelo kroz 6000-7000 godina, te se od umjetnosti u kućanstvima ili farmama, a uz napredak znanosti preselilo u male i velike sirarske pogone. Republika Hrvatska sa svojim zemljopisnim i klimatskim posebnostima (nizinskog- planinskog i primorskog područja) ima i posebne vrste sireva u svakom području. Neki od njih su istraženi ponajviše zahvaljujući entuzijazmu pojedinih istraživača, te su na taj način ostali zabilježeni kao etničko bogatstvo Hrvatske. U knjizi su prikazani do sada više ili manje istraženih autohtoni sirevi Hrvatske.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
