Naslov
Funkcije zatvora u kazneno-postupovnom sustavu cognitio extra ordinem
(The functions of Prison in the System of Criminal Procedure cognitio extra ordinem)

Autori
Jaramaz-Reskušić, Ivana

Izvornik
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (0350-2058) 52 (2002), 5; 1001-1043

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
zatvor; carcer; rimsko kazneno pravo; cognitio extra ordinem; principat; dominat; Konstantin; Justinijan
(prison; carcer; Roman criminal law; cognitio extra ordinem; principate; dominate; Constantine; Justinianus)

Sažetak
Na temelju raščlambe relevantnih pravno-povijesnih svjedočanstava (Tacita, Svetonija, i dr. povjesnika, zatim Ulpijana, Kalistrata, Paula i dr. klasičnih pravnika, kao i relevantnih carskih konstitucija donesenih tijekom razdoblja od Konstantina do Justinijana), autorica u radunastoji obraditi jedan važan - u romanistici relativno zanemaren - problem rimskog kaznenog prava, koji se odnosi na funkcije zatvora (carcer) u kaznenom, sudsko-postupovnom sustavu ekstraordinarne kognicije, a to znači u razdobljima principata i dominata (27.g.pr.n.e - 564.g.). sukladno tome, svoje izlaganje započinje prikazom općih obilježja sustava cognitio extra ordinem odnosno triju njegovih odrednica (sudbena organizacija, kazneno-postupovna pravila, sustav kazni) promatranih u razvojnoj dimenziji počevši od Augusta pa sve do Justinijana. Izlaganje glavnih rezultata istraživanja autorica je potom organizirala u tri dijela: prvi se dio odnosi na primjenu zatvora kao kazneno-postupovnog sredstva čuvanja optuženika od formalnog započinjanja kaznenog postupka do izricanja presude (s naglaskom na regulaciji carskog zakonodavstva, posebice Justinijanova), drugi se dio odnosi na primjenu zatvora kao kazneno-postupovnog sredstva čuvanja osuđenika do izvršenja izrečene kazne, koje je često uključivalo i samo izvršenje smrtne kazne (s posebnim osvrtom na Tiberijevu praksu kao paradigmatsku), dok se treći dio odnosi na dvojbe koje su, zbog nekonzistentnosti svjedočanstava klasičnih pravnika (posebice Ulpijana i Kalistrata), nastale u pogledu primjene odnosno pravnog priznanja zatvora kao mjere kažnjavanja. Dopuštajući mogućnost da se zatvor tijekom principata faktički primjenjivao (posebice učestalo od upravitelja provincija) kao mjera kažnjavanja (premda bez većeg značenja u onovremenom represivnom sustavu promatranom u cijelosti), autorica podcrtava da je tijekom dominata takva primjena zatvora preciznom carskom regulacijom (posebice tzv. istražnog zatvora) bila gotovo isključena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA