Naslov
Akcenti na Hrvatskome javnom radiju - Škarićeve teze na provjeri
(Accents on Croatian Public Radio - Verification of Šakrić's Theses)

Autori
Zgrabljić, Nada ; Hršak, Sonja

Izvornik
Govor : časopis za fonetiku (0352-7565) XX (2003), 1-2; 133-147

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
spikeri; novinari; profesionalni govornici; naglasci; ortoepska norma; hrvatski jezik; Hrvatski radio
(announcers; reporters; proffesional speakers; accents; orthoepic norm; Croatian language; Croatian Radio)

Sažetak
Ovo se istraživanje usmjerava na govor profesionalnih govornika i novinara na javnom radiju. Medijalizacijom i institucionalizacijom taj govor društvenoj komunikaciji dobiva status modela ispravnog i poželjnog govorenja. Rezulatati pokazuju stupanj ispravnosti naglašavanja, odnosno odstupanje od prozodijske norme u govoru spikera i novinara Hrvatskoga radija. Istražuje se koliko je to odstupanje sustavno te je li i u kojoj mjeri u skladu s tezama o razvoju hrvatske akcentuacije i prozodijskim tendencijama suvremenog štokavskog standardnog izričaja, koje u svojim teorijskim raspravama zastupa Škarić (2001) - nesigurnost prema kratkouzlaznom akcentu, tendenciji kraćenja i toleranciji prema silaznim naglascima na nepočetnom slogu u posuđenicama. Također se istražuje griješe li novinari više od spikera i koju vrstu pogrešaka prave. Istraživanje je provedeno metodom analize sadržaja na korpusu od 1341 naglasne jedinice, koje su dobivene snimanjem vijesti u 5 ujutro na Prvom programu (čita ih spiker) i u 5 i 30 ujutro (čita ih novinar). Snimano je tijekom 5 dana - 11. studenoga 200. godine i 6. siječnja, 8. siječnja, 5. ožujka i 4. travnja 2001. , a datumi su izabrani slučajno. Snimljenim je korpusom obuhvaćen izgovor čitanih vijesti 5 spikera i 5 novinara. Tekstualno vijesti su u tin terminima jednake na Prvom i na Drugom programu. Rezulatati pokazuju da u naglascima griješe i spikeri i novinari, ali je postotak pogrešaka veći kod novinara. Uočeno je također da postoje sustavne tendencije u realizaciji pogreno izgovorenih naglasaka za koje se može reći da potvrđuju Škarićevu tezu (2001) o nesigurnosti prema kratkouzlaznom naglasku, tendenciji kraćenja dugih naglasaka i toleranciji prema dugosilaznim naglascima na nepočetnom slogu u riječima stranog podrijetla.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA