Pregled bibliografske jedinice broj: 18214
Sedam desetljeća mareografskih mjerenja u Bakru
Sedam desetljeća mareografskih mjerenja u Bakru // Prirodoslovna istraživanja riječkog područja / Arko-Pijevac, M., Kovačić, M., Crnković, D. (ur.).
Rijeka, 1998. str. 201-211 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), pregledni)
CROSBI ID: 18214 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sedam desetljeća mareografskih mjerenja u Bakru
(Seven decades of tide-gauge measurements at Bakar)
Autori
Orlić, Mirko ; Pasarić, Miroslava
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, cjeloviti rad (in extenso), pregledni
Izvornik
Prirodoslovna istraživanja riječkog područja
/ Arko-Pijevac, M., Kovačić, M., Crnković, D. - Rijeka, 1998, 201-211
Skup
Prirodoslovna istraživanja riječkog područja - Rijeka, 1996
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 1996
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
mareograf; Bakar; Jadran
(tide gauge; Bakar; Adriatic)
Sažetak
Mareograf je postavljen u Bakru 1929. godine i, uz prekid za vrijeme drugog svjetskog rata, instrument bilježi vodostaje na istom mjestu do danas. Prikupljeni vremenski niz - najdulji niz jednog oceanografskog parametra mjerenog u Hrvatskoj - omogućuje da se istraže različiti procesi u Jadranskom moru. Tako su opisani i modelirani seši Bakarskog zaljeva i cijelog Jadrana. Morske mijene razmotrene su analitički i prognostički. Istraživan je i odziv mora na atmosfersko djelovanje, na sinoptičkoj i planetarnoj skali. Sezonska i međugodišnja promjenjivost vodostaja objašnjena je razmjenom impulsa između atmosfere i mora te uzgonskim djelovanjem na more. Naposljetku, analizirani su trendovi relativnih pomaka mora prema kopnu, čime su razlučena tri pocesa u Jadranu: (a) globalno uzdizanje razine mora, (b) regionalne promjene vodostaja, te (c) lokalni tektonski pomaci. Naglašava se važnost stalnog rada Mareografske postaje u Bakru, ne samo zato što njene podatke koristi međunarodna znanstvena zajednica pri analizi nekih aktualnih problema kao što su npr. antropogene klimatske promjene, već i stoga što su ti podaci korisni za regulaciju plovidbe u Bakarskom zaljevu, za određivanje referentnih ploha pri hidrografskim i geodetskim premjerima kvarnerskog područja, za utvrđivanje ekstremnih vodostaja o kojima treba voditi računa kod priobalne gradnje u cijeloj regiji, itd.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA