Naslov
Varijabilnost prirodnih populacija mirisave kadulje (Salvia officinalis L.)
(Variability of the natural populations of common sage (Salvia officinalis L.))

Autori
Židovec, Vesna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
12.07

Godina
2004

Stranica
111

Mentor
Šatović, Zlatko

Neposredni voditelj
Šatović, Zlatko

Ključne riječi
Salvia officinalis; bioraznolikost; populacijska genetika; genetska struktura; molekularni biljezi
(Salvia officinalis; biodiversity; population genetics; genetic structure; molecular markers)

Sažetak
Mirisava kadulja Salvia officinalis L., ljekovita i aromatična vrsta, samonikla je u Mediteranu, a odlikuje se dekorativnošću. Dekorativna vrijednost kadulje je u njezinim listovima koji se razlikuju po boji i obliku, a s obzirom na trajnost i boju interesantni su i njezini cvjetovi. Zbog velike raznolikosti i fragmentiranosti prirodnih habitata zanimljiva je za proučavanje genetske strukture populacija. Genetska struktura prirodnih biljnih populacija ovisi o interakciji mnogobrojnih genetskih procesa kao što su mutacije, genetski drift, prijenos gena i prirodni odabir, te odražava evolucijsku povijest vrste (promjene u rasprostranjenosti, fragmentacija habitata, izolacija populacija itd.). Kod evaluacije raznolikosti tradicionalno su se koristili morfološki ili fenotipski biljezi koji predstavljaju lako uočljiva svojstva monogenetskog tipa nasljeđivanja. Brz razvitak tehnika molekularne genetike i uporaba različitih sustava molekularnih genetskih biljega omogućili su analizu genetske raznolikosti unutar i između vrsta i populacija, te olakšale uvid u prirodne genetske procese. Na deset prirodnih populacija, primki Hrvatske banke biljnih gena, iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine praćena su sljedeća morfološka svojstva: broj izboja, visina 5 najviših izboja, broj internodija na 5 najviših izboja, broj listova na 5 najviših izboja, duljina cvata na 5 najviših izboja, broj cvjetova na 5 najdužih cvatova, masa 10 listova, duljina cijelog lista, duljina lisne plojke i širina lisne plojke. S ciljem molekularne analize populacija mirisave kadulje iz svježeg tkiva vegetativnih pupova i mladih listova ekstrahirana je DNA, a potom je provedena lančana reakcija polimerazom (PCR). Za razdvajanje proizvoda dobivenih metodom RAPD korištena je elektroforeza na 1.4%-tnom gelu agaroze. Fotografije elektroforetskih gelova su skenirane te kao takve analizirane sa svrhom prevođenja u binarnu matricu fenotipova RAPD. Nakon isključivanja biljega koji su bili monomorfni za cijeli set podataka 71 polimorfni biljeg je uključen u daljnju analizu. Na temelju postavljenog cilja istraživanja, provedene statističke analize i dobivenih rezultata kao i njihove usporedbe s rezultatima sličnih istraživanja, zaključeno je da se samonikle populacije mirisave kadulje porijeklom iz R. Hrvatske i Bosne i Hercegovine razlikuju u svim ispitivanim morfoloških svojstava. Na temelju molekularnih biljega utvrđeno je da postoji signifikantna fenotipska i genotipska raznolikost uzorkovanih populacija. Najveći udio fenotipske i genotipske raznolikosti uzorkovanih populacija uzrokovan razlikama između jedinki unutar populacije, dok je manji dio uzrokovan razlikama između populacija. Uzorkovane populacije potječu iz 5 izvornih populacija, sedam uzorkovanih populacija pripada dvjema, trima ili čak četirima izvornim populacijama. Utvrđeno je postojanje prostorna autokorelacija i prostorna izolacija (isolation-by-distance) između populacija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Biotehnologija

POVEZANOST RADA