Naslov
Gradacije značajnije entomofaune u šumama Hrvatske
(Outbreaks of the more important insect pests in Croatian forests)

Autori
Harapin, Miroslav ; Hrašovec, Boris ; Matošević, Dinka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, pregledni

Izvornik
Sažeci 48. seminara biljne zaštite / Maceljski, Milan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2004

Skup
48. seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 10.02.2004. - 13.02.2004

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
gradacije; štetni kukci; Hrvatska
(oubreaks; insect pests; Croatia)

Sažetak
Dugogodišnjim kontinuiranim nizom opažanja zahvaćen je čitav niz vrlo važnih defolijatora i ksilofaga naših najznačajnijih vrsta drveća. Od defolijatora, po važnosti se ističu: Lymantria dispar, Malacosoma neustria, Euproctis chrysorrhoea, Thaumetopoea processionea, T. pityocampa, Tortrix viridana, Erannis defoliaria, Operophtera brumata, Stereonychus fraxini, Neodiprion sertifer, Apethymus abdominalis i više vrsta različitih defolijatora na mekim listačama. Od ksilofaga najznačajniji su potkornjaci i tu se u prvom redu prate populacije Ips typographus, Pytiogenes chalcographus, Pityokteines spp., Cryphalus piceae i prema potrebi nekoliko vrsta borovih potkornjaka. Od defolijatora, u posljednjih nekoliko godina mogu se izdvojiti populacijski porasti kod M. neustria, E. chrysorrhoea i T. processionea. Ovogodišnja analiza stanja populacije gubara ukazuje na to da i ova populacija ulazi u stanje povećane brojnosti na više lokacija u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Zanimljive su i do nedavno nepoznate masovnije pojave defoliatora iz reda opnokrilaca kakvi su npr. Caliroa annulipes i Tomostethus nigritus koje su uzele maha upravo u posljednjih 5 godina. Zanimljivo je pritom naglasiti da je i ovdje uočena pojava sinkrone ekpanzije u nekim susjednim zemljama (sj. Italija). Posljednje razdoblje sušnih i toplih godina pogodovalo je i razvoju populacija kukaca, napose sekundarnih štetnika iz porodice potkornjaka. Tako su se u povećanoj brojnosti, na više lokaliteta gdje smreka dolazi u kulturama, javili I. typographus i P. chalcographus te neke vrste potkornjaka koje inače nisu toliko prisutne (npr. Pityophthorus spp., Hylastes spp.). U jelovim šumama u vrlo povećanoj brojnosti bilježimo pojavu sve četiri najvažnije vrste jelovih potkornjaka (Pityokteines spinidens, P. curvidens, P. vorontzovi i C. piceae) dok su u borovim kulturama zaredale štete od potkornjaka Tomicus piniperda, T. minor, Ips sexdentatus, I. acuminatus, H. ligniperda i nekoliko vrsta iz roda Orthotomicus.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA