Naslov
Autor vukovarske slike "Večera u Emausu" Paulus iz Pečuha. O njegovom idnetitetu i autorstvu slike "Raspeti Krist s Marijom Magdalenom" u Crkvi Milosrdne braće u Pečuhu
(Paulus Antonius Senser and his paintings in Vukovar and Pecs in Hungary)

Autori
Repanić-Braun, Mirjana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Pasionska baština 2004. IV međunarodni simpozij "Muka kao nepresušno nadahnuće kulture - Vukovar kao paradigma muke"

Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 22.04.2004. - 25.04.2004

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Slikarstvo; Barok; Paulus Antonius Senser; Vukovar; Pečuh
(Painting; Baroque; Paulus Antonius Senser; Vukovar; Pecs)

Sažetak
Vukovarska samostanska kronika spominje "Paulusa iz Pečuha" kao autora velike i kvalitetne slike Večera u Emausu (1756.), koja je sve do napada na Vukovar u vrijeme Domovinskog rata ukrašavala zid samostanskog refektorija. Istraživanja baroknog slikarstva na području Slavonije, poglavito u samostanima i crkvama Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, pokazala su da je navedenoga slikara moguće poistovijetiti s osječkim slikarom Paulusom Antoniusom Senserom, koji svoj nadimak "Paulus iz Pečuha" duguje ponajviše činjenici da je u tome gradu u mađarskoj Baranji 1751. godine dobio građanska prava te da mu je bilo dozvoljeno da sa svojom radionicom, jednom od tri koje su u to vrijeme postojale, djeluje na području toga grada i njegove okolice. Senser je sa svojom radionicom razvio tako djelatnost izvan matičnog Osijeka, povezujući ga s Pečuhom i susjednim hodočasničkim odredištem, crkvom u Marijagjudu te tada franjevačkom crkvom u Šiklošu slikama sakralne tematike i prepoznatljivog likovnog izraza. Slika Raspetoga Krista s Marijom Magdalenom nalazi se u bivšoj kapucinskoj crkvi, danas crkvi Milosrdne braće (Della misericordia) u Pečuhu. Zajedno s oltarnim palama Mučeništvo sv. Sebastijana i Presveto Trojstvo na glavnome oltaru ukazuje na pripadnost Senserovu kistu, uočljivu u svim elementima forme – od prepoznatljive i karakteristične tipologije, izražajnosti protagonista, ekspresivnosti geste do kromatske ljestvice i svjetlosnih učinaka. Oskudni Podaci koje nalazimo u sačuvanim izvorima ne pomažu u točnom datiranju spomenutih slika, ali dopuštaju okvirno usmjerenje prema 50-im godinama, razdoblju izrazite aktivnosti Senserove radionice. Vukovarski prikaz večere u Emausu i dvije slike s prikazima sv. Antuna Padovanskog i sv. Josipa s Djetetom, koje unatoč izmjenama u slikanome sloju nastalim nanošenjem nestručno izvedenih retuša (koje je bilo moguće ukloniti samo na slici sv. Antuna) dio su opusa osječko-pečuškog slikara koji zavrijeđuje valorizaciju u okviru manjih majstora, protagonista srednjoeuropskog kasnobaroknog slikarstva. Potrebno je također još jednom ukazati na činjenicu da je pri povratu stanovitoga broja umjetnina otuđenih od strane neprijatelja u vrijeme Domovinskog rata izostao povrat onih kulturno-povijesno i likovno najkvalitetnijih slika: spomenute Večere u Emausu i velike oltarne pale s prikazom patrona vukovarske franjevačke i župne crkve sv. Filipa i Jakova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA