Naslov
Dodiplomski i poslijediplomski studij geofizike na Sveučilištu u Zagrebu
(Undergraduate and postgraduate study of geophysics at the University of Zagreb)

Autori
Orlić, Mirko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, pregledni

Izvornik
Znanstveni skup 'Andrija Mohorovičić - 140. obljetnica rođenja' / Bajić, Alica - Zagreb : Državni hidrometeorološki zavod, 1998, 5-6

Skup
Znanstveni skup 'Andrija Mohorovičić - 140. obljetnica rođenja'

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.03.1998. - 12.03.1998

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
dodiplomski studij; poslijediplomski studij; Sveučilište u Zagrebu; geofizika
(undergraduate and postgraduate study; geophysics; University of Zagreb)

Sažetak
Postojeći studij geofizike na zagrebačkom Sveučilištu sastoji se od dvije godine dodiplomskog studija fizike na koje se nadovezuju dvije godine dodiplomskog studija geofizike te dvije odnosno tri godine poslijediplomskog studija geofizike. Ovdje se prikazuju najvažnije promjene kojima je upravo podvrgnut taj studij. Na dodiplomskoj razini u jednu se ruku čvršće povezuju meteorologija i fizička oceanografija te se uvodi kolegij "Uvod u geofizičku dinamiku fluida" kao temeljni za obje discipline, a u drugu ruku iniciraju se kolegiji "Fizika seizmičkih izvora", "Inženjerska seizmologija" i "Seizmotektonika" kojima se studenti seizmologije i fizike čvrste Zemlje približavaju radu u području geofizičkih istraživanja. Osim toga, uspostavlja se kontinuitet matematičkog obrazovanja, tako da studenti geofizike slušaju kolegije numeričke matematike i na trećoj i na četvrtoj godini. Što se pak poslijediplomskog studija tiče, on se dijeli na dva smjera koji odgovaraju onima s dodiplomskog studija i tako se dodiplomska i poslijediplomska nastava povezuju u jedinstveni proces. Na svim razinama nastoji se na integraciji nastave i istraživanja, pa se studenti uključuju u istraživačke projekte ne samo prilikom izrade kvalifikacijskih radova (diplomski radovi, magistarski radovi, doktorske disertacije) već i u okviru seminara i vježbi. Dakako, i u obnovljenom studiju geofizike moguća su poboljšanja: tako bi npr. hidrologija - koja je već desetljećima u mnogim zemljama integralni dio geofizike - trebala u većoj mjeri biti zastupljena u nastavi. Sve su opisane izmjene u skladu sa suvremenim tendencijama u obrazovanju geofizičara u svijetu, a bile bi i znatnije da nema nekih ograničenja o kojima u nas valja voditi računa. Posebno se pri tom misli na mali broj sveučilišnih nastavnika geofizike - problem koji se tek dijelom ublažava angažiranjem znanstvenika iz različitih domaćih institucija na svim razinama nastave te kolega iz inozemstva u poslijediplomskoj nastavi. Osim na studiju geofizike, pojedini se - uglavnom uvodni - geofizički kolegiji predaju i na drugim studijima zagrebačkog Sveučilišta. Posebno je važno da takva predavanja mogu slušati studenti profesorskih profila. Naime, zaštita okoliša, prirodne nepogode i antropogene klimatske promjene postale su predmetom interesa širokog kruga pučanstva. Razumijevanje izvješća i prognoza koja se s tim u vezi objavljuju zahtijeva osnovna znanja o prirodoslovlju i, napose, o geofizici. A ta se znanja najbolje mogu proširiti zauzimanjem osnovnoškolskih i srednjoškolskih profesora. Stoga su mnogi naši studiji (fizike, biologije, geologije, geografije …) uključili geofizičke kolegije u svoje nastavne planove i programe.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA