Pregled bibliografske jedinice broj: 181054
Buduće kretanje broja stanovnika Hrvatske: Projekcija 2001.-2031.
Buduće kretanje broja stanovnika Hrvatske: Projekcija 2001.-2031. // Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja, 13 (2004), 4-5; 751-776 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 181054 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Buduće kretanje broja stanovnika Hrvatske: Projekcija 2001.-2031.
(Future Population Trends in Croatia: Projection 2001-2031)
Autori
Nejašmić, Ivo ; Mišetić, Roko
Izvornik
Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja (1330-0288) 13
(2004), 4-5;
751-776
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
stanovništvo; projekcija; metoda doživljenja; depopulacija
(population; projection; survival method; depopulation)
Sažetak
Rad predočuje buduće kretanje broja stanovnika Hrvatske, tj. projekciju 2001.-2031. Ukazuje i na buduće kretanje broja stanovnika prema spolu i dobi, kao i na promjene u nekim "funkcionalnim dobno-spolnim skupinama". Projekcija je izračunata analitičkom metodom ili tzv. metodom komponenata ; korištena je jednostavnija varijanta tzv. metoda doživljenja (survival method). Rađena je za tzv. zatvoreno stanovništvo, ali se u posebnom dijelu rada razmatra i vanjska migracija kao mogući modifikator projekcije. Autori temelje projekciju na spoznaji o dosadašnjim dinamičkim i strukturnim značajkama stanovništva Hrvatske, te na pretpostavci da će se stanovništvo kretati prema niskoj varijanti nataliteta (fertiliteta). U Hrvatskoj će 2031. godine biti 3 680 750 stanovnika, za 756 710 ili 17, 1% manje nego 2001. godine! Kretanje neće biti linearno već će se depopulacija s vremenom pojačavati. Još je nepovoljnija činjenica da će doći do daljnjeg pogoršanja dobnog sastava stanovništva. Udio mladih (0-14) će se prepoloviti, s 23, 7% (2001.) na 17, 4% (2031.), a udio starih (65 i više) povećati, s 15, 7 % na 22, 6%. Mlađi fertilni kontingent žena (20-29 godina) smanjit će se za više od jedne trećine. Prosječna starost iznosit će 44, 5 godina. Analizirajući mogući utjecaj vanjske migracije autori ističu da ona neće bitno utjecati na demografska kretanja. Zaključak je da će u sljedećih trideset godina demografsko izumiranje bit glavno obilježje stanovništva Hrvatske. To se neće osjetno promijeniti ni u slučaju da budu poduzete mjere pronatalitetne politike. Naime, buduća (bio)reprodukcija bit će pod snažnim utjecajem starenja stanovništva. Pored demografskih brojne su i društveno-gospodarske te druge posljedice promjena koje indicira ova projekcija. Slijedom čvrste kauzalnosti općerazvojnih i demografskih procesa doći će do umnažanja negativnih posljedica.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za migracije i narodnosti, Zagreb,
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Current Contents Connect (CCC)
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Social Science Citation Index (SSCI)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Sociological Abstracts
- Social SciSearch
- Research Alert