Naslov
Učinak norme sjetve, genotipa, lokaliteta i godine na urod zrna ječma
(The Impact of SowingG Density, Genotype, Location and Year on Barley Grain Yield)

Autori
Lalić, Alojzije ; Kovačević, Josip ; Babić, Darko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
XXXIX. znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem : priopćenja = XXXIX Croatian Symposium on Agriculture with International Participation : proceedings / Žimbrek, Tito - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2004, 187-190

ISBN
953-6135-40-X

Skup
XXXIX. Znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem = XXXIX Croatian Symposium on Agriculture with International Participation

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 17.02.2004. - 20.02.2004

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
ječam; sorta; norma sjetve; interakcija
(barley; variety; sowing density; interaction)

Sažetak
U radu je ostvaren značajno viši urod zrna pri sjetvi s normom od 450 zrna/m2 (7, 086 t/ha) u odnosu na normu sjetve od 300 zrna/m2 (6, 715 t/ha). Procijenjena je značajna interakcija lokalitet*norma sjetve i sorta*lokalitet, dok interakcija sorta*norma sjetve nije statistički opravdana. Najviše urode zrna ostvarile su sorte Barun (7, 458 t/ha), Pegas (7, 232 t/ha) i Martin (7, 207 t/ha) (Tablica 1.). Najmanja razlika u urodu zrna između norme sjetve od 450 zrna/m2 i od 300 zrna/ m2 procijenjena je kod sorte višerednog ječma Lord (148 kg/ha) (Tablica 1.) Rezultati ukazuju na značajan utjecaj interakcije norma sjetve*lokalitet*godina, te na negativan učinak na urod zrna norme sjetve od 450 zrna/m u odnosu na normu sjetve od 300 zrna/m na lokalitetu Osijek u 2001. i 2002. godini. Normu sjetve (od 450 zrna/m2) moguće je reducirati u povoljnim uvjetima proizvodnje (lokalitet Osijek), dok u nepovoljnijim uvjetima proizvodnje (lokalitet Požega, lokalitet Nova Gradiška) smanjenje norme sjetve značajno utječe na smanjenje uroda zrna.(Tablica 2.). U tome pogledu Midleton i sur. /1964./ (prema Valenčić, 1971.) su ustanovili da se smanjenom normom sjetve smanjivao i broj fertilnih klasova po jedinici površine, ali se nasuprot tome povećavao broj zrna po klasu. Autori iznose da nije bilo signifikantnih razlika u urodu između razmaka sjetve kao i normi sjetve. Zaključuju da signifikantnih razlika nije bilo zbog optimalne plodnosti tla, te da bi sjetvom na manje plodnom tlu ovaj problem dao sasvim druge rezultate. U literaturi za pojedina područja (agroekosisteme) autori navode kao optimalne različite norme sjetve. Kirby (1969) je prikazao porast uroda povećanjem sklopa do 200 biljaka /m2 ovisno o datumu sjetve. Dofing (1996) prikazuje porast uroda zrna sve do povećanja sklopa od 140 biljaka/m2. Norme sjetve od 500 do 700 biljaka po m2 obično se koriste u većim zemljopisnim širinama odnosno u sjevernijim i južnijim područjima Amerike (Peltonen-Sainio, 1997). U manjim zemljopisnim širinama koriste se niže sjetvene norme (200-300 zrna/m2), kao npr u Argentini (Dreccer, Miralles, i Calderini, 1997 ; Satorre i Slafer, 1999). Parametri stabilnosti uroda zrna ukazuju na vrlo povoljnu reakciju kultivara Rex, Zlatko, Trenk i Barun spram uvjeta proizvodnje (Graf 1). Sorta Barun je najvišeg prosječnog uroda zrna, koji je u lošijim uvjetima proizvodnje viši od prosječnog uroda zrna svih kultivara u pokusu, a poboljšanjem uvjeta proizvodnje (bogatijim tlima i “ rodnijim” godinama) urod zrna u ovoga kultivara ima tendenciju značajnog povećanja (b=1, 171).

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA