Naslov
Ime Dalmacije u 2. i 1. st. prije Krista
(The name Dalmatia in the second and first centuries B.C.)

Autori
Čače, Slobodan

Izvornik
Radovi (Sveučilište u Splitu. Filozofski fakultet Zadar. Razdio povijesnih znanosti) (0352-6712) 40 (2003); 29-48

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Dalmacija ; Delmati ; rimska (republikanska) provincija ; antički književni izvori ; oblasna imena
(Dalmatia ; Delmatae ; Roman province of the republican period ; ancient literary sources ; place names)

Sažetak
Kada je pod Augustom došlo do podjele rimskog Ilirika na dvije provincije, sjeverna je dobila ime Pannonia, a južna zadržala ime Illyricum. No od samog početka se južna provincija počinje nazivati i Dalmatia. Nedvojbeno je da ime potječe od naroda Delmatae (Dalmatae), no čini se da je presudnu ulogu imala činjenica da se ime Dalmatia već ranije, možda od kraja 2. st. pr. Kr., ukorijenilo na prostoru između rijeka Krke na sjeverozapadu i Neretve na jugoistoku. U članku autor raspravlja o ovim ranim spomenima oblasnog imena Dalmatia. U starijim grčkim djelima spomenuta oblast zapravo nije percipirana kao cjelina, pa nije ni posebno imenovana. Oblast je u razdoblju od 4. do ranog 2. stoljeća pr. Kr. bila podijeljena između raznih domaćih zajednica (Hilejci, Bulini, Nestejci u primorju), grčkih Isejaca (Tragurij, Epetij) te, povremeno, ilirskih kraljeva i dinasta. S osamostaljenjem i afirmacijom Delmata, stanje se korjenito mijenja. Iako Delmati nikada neće zauzati čitavo ovo područje, njihova premoć je neupitna. No isto tako je važna činjenica da su sve lokalne populacije zapravo bile etnički srodne Delmatima. To dvoje je, najvjerojatnije, dovelo do toga da je oblast između jugoistočne granice Liburnije i sjeverozapadne granice rimskog posjeda u Iliriku (osvojenog 168. pr. Kr.) dobila ime upravo po Delmatima. Autor analizira navode u Posidonija (F 174 Jacoby = Athenaeus, IX 369cd), zatim u Vatinijevim pismima Ciceronu (ad fam. 5, 9, 2 ; 5, 10, 4), a opširnije prikazuje problematiku podataka u Plinija (Nat. hist. 3, 141: Liburniae finis et initium Delmatiae Scardona in amne eo XII passuum a mari) za koje se pretpostavlja da potječu iz nekog Varonovog djela. Naposljetku podsjeća na to da je i Strabon uključio Dalmaciju kao posebnu oblast u svoj opis Ilirika (7, 5, 5: he ton Dalmateon paralia ; ten Dalmatiken). Zaključno se ukazuje na pisanje Veleja Paterkula (2, 90, 1 ; 2, 110, 1-2 ; 2, 114, 3) kod kojeg se vidi povezivanje Delmata sa srodnim plemenima u unutrašnjosti (2, 115, 4: Desitijati, Pirusti), što je jasan znak širenja imena na ono što će potkraj Augustove vladavine biti odijeljeno kao provincija u kojoj će se postupno utvrditi ime Dalmatia.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA