Pregled bibliografske jedinice broj: 180868
Prirodni okvir Nacionalnog parka Plitvička jezera
Prirodni okvir Nacionalnog parka Plitvička jezera, 1999., diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 180868 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prirodni okvir Nacionalnog parka Plitvička jezera
(Natural framework of the Plitvice lakes National park)
Autori
Pavičić, Dominik
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
03.12
Godina
1999
Stranica
46
Mentor
Marjanac, Tihomir
Ključne riječi
Plitvice; geološka građa; sedra;
(Plitvice lakes; geological structure; tufa)
Sažetak
Plitvička jezera su naš najstariji Nacionalni park. Nacionalnim parkom proglašene su 1949. godine, a 30 godina poslije uvrštene su na UNESCO-vu Listu svjetske kulturne i prirodne baštine, kao posebna vrijednost ne samo za Hrvatsku već i za čitavo čovječanstvo. Površina Parka danas iznosi 29482 hektara. Plitvička jezera su skupina od 16 jezera smještenih na obroncima Male Kapele i Plješivice, na dodiru Korduna, Like i ogulinsko-plašćanske udoline. Voda je vrlo važan čimbenik u životu Plitvičkih jezera, a iz nje se luči sedra. Zbog svega toga je bitno da voda Plitvičkih jezera ostane što čišća. Jezera se napajaju vodom iz potoka koji se u nju uljevaju i iz krških vrela kojima ovaj kraj obiluje. Zbog zaštite vrela došlo je do zadnjeg proširenja granica Parka na današnjih 29482 hektara. Zbog poroznosti krškog terena na kojem se nalaze Plitivice, voda je jako osljetljiva na onečišćenja, pa njenoj zaštiti treba posvetiti veliku pažnju. Plitivička jezera dijelimo na Gornja i Donja. Ona se razlikuju po građi terena u kojem se nalaze ; Gornja u trijaskim dolimitima, a DOnja u krednim vapnencima. Na području Parka dominira rasjedna tektonska građa i to postoje dva velika rasjeda. Jedan se pruža od Saborskog, preko Kuselja, Sertić-poljane, sela Plitivice, istočne strane Kozjaka, sela Jezerce na Plješivicu, a drugi od Kuselja preko zapadne padine Preke Kose, Razdolja, Prošćanskog vrha i doline Crne Rijeke ide na jugoistok. Najveći fenomen Plitivičkih jezera je sedra i barijere koje su od nje izgrađene. Za rast sedre bitna je čistoća, prezasičenost kalcij-karbonatom i određena pH vrijednost vode, te postojanje sedrotvornog bilja na koje se ljepe kristali kalcij-karbonata. Na Plitivicama možemo naći barijere koje još rastu, mrtve barijere u kojima se nalaze spilje, te potopljene barijere kao što je ona na Kozjaku. Sedra može graditi razne morfološke oblike kao npr. sedrene špilje, brazde, žljebove i zastore, a sve te oblike nalazimo na Plitivicama pa je to i tosamo jedan od razloga zašto Plitvička jezera trebaju biti nacionalni park.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
119303
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Tihomir Marjanac
(mentor)