Naslov
Utjecaj poljoprivredne proizvodnje na kakvoću podzemne vode na području Biđ-polja
(Influence of Agricultural Production on Groundwater Quality at Biđ-polje Region)

Autori
Petošić, D., Tomić, F., Stričević, I., Dolanjski, D., Mustać, I.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Priopčenja: XXXIX Znanstveni skup hrvatskih agronomq / - , 2004, 453-455

Skup
XXXIX Znanstveni skup hrvatskih agronomq

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, N/a

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
poljoprivredno tlo; podzemna voda; kakvoća; onečistiti
(agricultural soil; grounwater; quality; polution)

Sažetak
Onečišćenje podzemnih voda i njihova zaštita od mogućih polutanata iz poljoprivredne proizvodnje (nitrati, fosfor i teški metali) postaje sve aktualnijim problemom, lokalnog, nacionalnog i svjetskog značenja. Aktualiziranje i proučavanje navedenog problema u Biđ-polju potencirano je u prvom redu, prisutnošću intenzivne poljoprivredne proizvodnje te najvećih a ujedno i najkvalitetnijih zaliha pitke vode na ovom području. S ciljem utvrđivanja kakvoće podzemne vode na širem području Biđ – polja (8.722 ha), uspostavljen je 2001. godine trajan monitoring njenog praćenja. Tako se kakvoća podzemne vode u profilu do 4, 0 m dubine tla prati na ukupno 40 hodropedoloških piezometara. Utjecaj poljoprivredne proizvodnje na moguće onečišćenje podzemne vode prati se i posredstvom lizimetara. S tim ciljem postavljeno je ukupno 8 lizimetara Ebermayer-ovog tipa, na četiri tipične lokacije. Valja naglasiti da u pogledu onečišćenosti podzemne vode s tešikm metalima (Cu, Zn, Cd, Pb, Fe, Mn i Ni) središnja uloga pripada manganu. Tako je srednja vrijednost koncentracije mangana tijekom razdoblja 2001-2002. godine iznosila 73, 0 μ g/l, što je iznad MDK (50 μ g/l) u vodi za piće prema Pravilniku o zdrastvenoj ispravnosti vode za piće N.N. 46/94 (Pravilnik). Srednje vrijednosti ostalih metala u podzemnoj vodi tijekom istog razdoblja bile su niže od MDK u vodi za piće. Na temelju srednjih vrijednosti koncentracije ukupnog dušika (prema istoj uredbi) podzemna se voda može procijeniti kao voda III vrste ekološke kakvoće. Dok fosfati (bar za sada) ne bi trebali predstavljati veću opasnost u pogledu onečišćenja podzemne vode na ovom području. Količine ukupnog dušika ispranog putem procjedne vode iz lizimetara kreću se u rasponu od minimalnih 1, 34 kg N/ha do maksimalnih 25, 92 kg N/ha. Najmanje ukupnog dušika isprano je na parceli pod lucernom, a najviše na oranici pod kukuruzom. Najviše dušika ispranog perkolatom iz lizimetara izmjereno je na lokaciji 3 (25, 92 kg N/ha), što u odnosu na ukupno dodanu količinu dušika putem gnojidbe (210 kg N/ha) iznosi čak 12, 3 %. Na lokaciji 4 (prirodna livada) unatoč visokim količinama dušika koje su dodane gnojidbom tijekom 2002. godine (296 kg N/ha), perkolatom je isprano 7, 4 kg N/ha ili svega 2, 4 %.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA