Naslov
Anksioznost i agresivnost u djece s dentalnim traumama
(Anxiety and agression in children with dental trauma experience)

Autori
Majstorović, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Stomatološki fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
24.05

Godina
2004

Stranica
160

Mentor
Prof. Dr. sc. Ilija Škrinjarić

Ključne riječi
dentalni strah; dentalna anksioznost; agresija; dentalna trauma
(dental fear; dental anxiety; agression; dental trauma)

Sažetak
Istraživanje je provedeno na 165 ispitanika: 74 djevojčice i 91 dječaku. Prosječna vrijednost dobi ispitanika iznosila je 9.91 godinu. U istraživanje su uključene skupine djece sa i bez iskustva dentalne traume (37 entiteta). Testovi koji su se koristili su standardni psihologijski testovi za evaluaciju dentalne anksioznosti u djece i roditelja. Dentalna anksioznost djeteta procijenjena je pomoću Corah Dental Anxiety Scale (CDAS), Children’ s Fear Survey Schedule - Dental Subscale (CFSS-DS) i Dental Anxiety Inventory - Short version (S-DAI) testa. Testove Corah Dental Anxiety Scale i Dental Anxiety Inventory - Short version su ispunjavala djeca, a Children’ s Fear Survey Schedule - Dental Subscale su ispunjavali roditelji. Dentalna anksioznost roditelja (majki i očeva) evaluirana je pomoću Corah Dental Anxiety Scale (PDAS) testa. Pomoću testa Hollingshead Two Factor Index of Social Position (ISP) određen je indeks socijalnog statusa pojedine obitelji, prema kojemu se svaka obitelj mogla svrstati u određeni socijalni razred. Strah djeteta od medicinskog zahvata određen je pomoću Child’ s Medical Fear Questionnaire (CMFQ) testa, a odnos terapeuta i pacijenta evaluiran je pomoću Dental Visit Satisfaction Scale - Swedish version (DVSS-SV) testa. Overt Agressin Scale (OAS) test korišten je za utvrđivanje razine djetetove agresije. Svrha rada je bila evaluirati povezanost i međusobnu uvjetovanost dentalne anksioznosti djeteta i agresije na uzorku ispitane djece koja imaju iskustvo dentalne traume. Cilj je također bio procijeniti ulogu konstitucionalnih i psihosocijalnih činitelja, odnosno prijašnjih negativnih medicinskih iskustava u nastanku djetetove anksioznosti. Svrha je bila također ispitati psihometrijske parametre u procjeni stupnja djetetove anksioznosti, te ukazati na razlike u stupnju djetetove anksioznosti glede spola, dobi i utjecaja straha roditelja u njenoj pojavi. Rezultati pokazuju da postoji statistički značajna pozitivna korelacija između dentalne anksioznosti i agresije djeteta na uzorku ispitanika s dentalnim traumama. Faktorskom analizom se mogu izdvojiti tri faktora. Prvi faktor određuju dentalna anksioznost djeteta (mjerena CDAS i S-DAI testom) i strah djeteta od medicinskog zahvata (CMFQ). Može se nazvati “ faktorom straha od medicinskih i stomatoloških intervencija” , a objašnjava 31.9% ukupne varijance. Drugi faktor određuju socijalni status (ISP), anksioznost roditelja (PDAS) i djetetova agresija (OAS). Može se nazvati “ psihosocijalnim faktorom” , a objašnjava 17.1% ukupne varijance. Treći faktor određuju djetetova anksioznost (mjerena CFSS-DS testom) i njegov odnos sa stomatologom (DVSS-SV). Može se nazvati “ faktorom odnosa pacijenta i stomatologa” i objašnjava 13.0% ukupne varijance. Strah djeteta od medicinskog zahvata (CMFQ) je uzrokom statistički značajne razlike glede djetetovog spola i iskustva dentalne traume.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Dentalna medicina

POVEZANOST RADA