Naslov
Strukturne značajke Medvednice i Samoborskog gorja
(Structural Characteristics of Medvednica and Samoborsko Gorje Mountains)

Autori
Tomljenović, Bruno

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
27.12

Godina
2002

Stranica
208

Mentor
Dragičević, Ivan ; Schmid Stefan

Ključne riječi
strukturna geologija; tektonika; Medvednica; Samoborsko gorje; Hrvatska
(structural geology; tectonics; Medvednica Mt.; Samoborsko Gorje Mt.; Croatia)

Sažetak
U ovoj se disertaciji detaljno opisuju deformacijske strukture mikroskopskog, mezoskopskog i megaskopskog mjerila koje su zabilježene strukturnom analizom u stijenama Medvednice, Samoborskog gorja, jugozapadnog dijela Hrvatskog zagorja i u sjevernom dijelu Karlovačke uleknine. Prikupljeni strukturni podaci, jednim dijelom i u kombinaciji s podacima paleomagnetskih mjerenja, omogućili su prepoznavanje devet deformacijskih događaja koji se ovdje sažeto opisuju. D1: regionalni metamorfizam vrlo niskog do niskog stupnja (gornja jura - donja kreda ; K/Ar 122-110 Ma), tektonski transport prema NE, primarno prema N-NW D1 deformacijski događaj obilježava stvaranje sinmetamorfne folijacije i lineacije u niskometamorfnim stijenama. Tektonski transport određen je na temelju mikostrukturne analize na uzorcima milonita. Pretpostavlja se da je ovaj deformacijski događaj povezan s obdukcijom ofiolita dijagonalno preko ruba Jadranske mikroploče. D2: kredno (post-albsko - pred senonsko) boranje Ovim su deformacijskim događajem u niskometamornim stijenama Medvednice stvorene zbijene bore NE-pružanja, također uz postanak krenulacijskog klivaža i lineacije presjeka. Najizraženija, kilometarska D2 bora je antiforma Sljeme u središnjem dijelu Medvednice. koja tone prema jugozapadu pod kutem od 30 stupnjeva. Prikazana je na tri paralelna profila kroz Medvednicu. Pretpostavlja se da su ovim boranjem bile zahvaćene i stijene ofiolitnog kompleksa. D3: paleocensko - eocensko boranje i reversno rasjedanje, translacija krovine prema WSW D3 deformacijskim događajem stvoreni su reversni rasjedi, bore i s njima prateće deformacijske strukture zabilježene u stijenama niskometamorfnog kompleksa, u gornjokredno-paleocenskim naslagama na Medvednici i u paleozojskim i mezozojskim naslagama Samoborskog gorja. Sljemenski i Medvedgradski rasjed na Medvednici nastali su tijekom ovog deformacijskog događaja. Ovim je događajem u Samoborskom gorju formirano nekoliko ljusaka i kilometarskih bora. Strukturna analiza na tri načinjena profila u Samoborskom gorju ukazuje na mogućnost različite interpretacije ranije pretpostavljenih navlačnih odnosa u ovom području, ovisno od toga smatra li se ofiolitni kompleks u tom gorju navlakom ofiolita ili ne. D4: gornjopaleogenska - pred-otnanška rotacija Medvednice u smjeru kretanja kazaljki na satu za 100° CW Ovaj rotacijski i translacijski događaj interpretiran je na temelju podataka paleomagnetskih mjerenja u gornjokredno-paleocenskim naslagama na Medvednici, u kombinaciji s ranije poznatim podacima paleomagnetskih mjerenja u naslagama neogena na Medvednici i u okolnom i širem regionalnom području. Povratnom rotacijom i pretpostavljenom translacijom, interpretira se položaj Medvednice sjevernije u odnosu na Samoborsko gorje, s pružanjem D3 rasjeda i bora približno paralelno s pružanjem struktura u Dinaridima. D5: donjomiocenska ekstenzija u smjeru ENE (egenburg -otnang) D5 deformacijski događaj je ekstenzijski događaj utvrđen analizom seizmičkih profila u području sjeverno od Medvedice i južno od Samoborskog gorja. Obilježen je listričkim normalnim rasjedima NNW-pružanja koji dovode do formiranja tektonskih polugraba i graba tijekom donjeg miocena. Korelativan set normalnih rasjeda zabilježen je i na izdancima u Samoborskom gorju, a naročito se dobro iskazuje i na geološkim profilima. Najizraženija D5 struktura je simetrična graba u središtu Karlovačke uleknine. D6: srednjomiocenska ekstenzija u smjeru WNW-ESE (karpat?, baden - sarmat) D6 ekstenzijski događaj dijelom je reaktivirao već ranije stvorene listričke normalne rasjede (D5), ali je također i stvorio novi set konjugiranih normalnih rasjeda NE-pružanja. Time su već ranije stvorene grabe i polugrabe dodatno proširene. Ovaj set rasjeda naročito je dobro sačuvan u dolomitima na istočnom i jugoistočnom rubu Samoborskog gorja. Ovi su rasjedi omeđeni pružnim, u pravilu lijevim rasjedima NNE-pružanja, koji se iskazuju kao rasjedne zone koje omeđuju strukturne blokove s izrazitom eksenzijom, što se kinematski može poistovjetiti s modelom otvaranja romboidnih pull-apart graba. D7: srednjomiocenska (gornjosarmatska - pred panonska) kompresija Ovaj je deformacijski događaj prepoznat na seizmičkim profilima kao promjena u debljini srednjomiocenskih naslaga koja je pretpostavljena kao posljedica diferencijalnog izdizanja i erozije ovih naslaga krajem srednjeg miocena. Razlog izdizanja jednim dijelom je i reversno rasjedanje predneogenske podloge i srednjomiocenskih naslaga preko kojih diskordantno leže gornjomiocenske naslage, a koje nisu zahvaćene ovim rasjednjem. Ove rasjede, međutim nije bilo moguće povezivati među profilima. D8: gornjomiocenska ekstenzija (panon - donji pont), Ovim je deformacijskim događajem obnovljena ekstenzija po ranije stvorenim normalnim rasjedima (D5 i D6) što naročito vrijedi za rubne rasjede u središnjem dijelu Karlovačke uleknine. Rasjedi se često pojavljuju u parovima tvoreći cvjetne strukture koje i u slučaju naknadne inverzije, uz rekonstrukciju prvotnih strukturnih odnosa, pokazuju normalni karakter pomaka. Ovaj ekstenzijski događaj tijekom kojeg je akumulirana debela serija gornjomiocenskih naslaga, praktički bez novoformiranih rasjeda izrazito ekstenzijskog karaktera, najvjerojatnije je posljedica regionalne, post-riftne, termalne subsidencije bazenske podloge zabilježene gotovo u cijelom prostoru Panonskog bazenskog sustava. D9: gornjopontska i recentna kompresija N-S, odnosno NNW-SSE D9 deformacijski događaj najizrazitije se odražava u recentnoj strukturnoj građi istraživanog područja. Ovim su događajem nastale brojne megaskopske strukture koje čine reversni rasjedi, kilometarske bore i pozitivne cvjetne strukture W-E do WSW-ENE-pružanja. Jedna od najizraženijih kilometarskih D9 struktura je sinklinala Zaprešić - Stubičko Podgorje locirana uz sam sjeverozapadni rub Medvednice. Uz jugoistočni rub Samoborskog gorja formiran je rasjed megaskopskog mjerila čija je aktivnost trajala vjerojatno kroz cijeli neogen, a njegov kinematski karakter mijenjao se izmjenom ekstenzijskih i kompresijskih događaja. Megaskopske strukture W-E do WSW-ENE-pružanja su po pružanju karakteristično rasjednute desnim rasjedima NW-pružanja. Isto polje naprezanja predodređuje i recentnu tektonsku i seizmotektonsku aktivnost u ovom području, o čemu svjedoče podaci seizmotektonskih istraživanja i potresnih mehanizama prikupljenih u posljednje vrijeme.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA