Pregled bibliografske jedinice broj: 179573
Izvori europskog međunarodnog privatnog prava
Izvori europskog međunarodnog privatnog prava // Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 53 (2003), 3-4; 737-757 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 179573 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Izvori europskog međunarodnog privatnog prava
(Sources of the European Private International Law)
Autori
Bouček, Vilim
Izvornik
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (0350-2058) 53
(2003), 3-4;
737-757
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
europsko međunarodno privatno pravo; komunitarizacija; čl. 65; toč. B Ugovora o EZ
(European Private International law; communitarization; Art. 65 (B) EC Treaty)
Sažetak
U radu se razmatra odnos izvora europskog mpp-a na području država članica EU. Budući da su nakon Rimskog ugovora iz 1957. značajne stepenice u europskom integracijskom procesu Ugovor iz Maastrichta iz 1992., Ugovor iz Amsterdama iz 1997., kao i Ugovor iz Nice iz 2001., u radu autor također pokazuje kako su se navedeni međunarodni ugovori odrazili na izvore europskog mpp-a na području država članica EU. Autor posebice ističe trend dosadašnjeg razvitka izvora europskog mpp-a, prema kojem predvidivo sve veći broj pravnih pitanja iz područja nacionalnog mpp-a država članica Europske unije prelazi u izvore supranacionalnog prava EZ. To konkretno znači da se sve više pravnih pitanja koja su tradicionalno pripadala autonomnom mpp-u, posebice nakon 1999., uređuje europskim sekundarnim pravom. U tom najnovijem ustroju europskog mpp-a prevladavaju uredbe EZ kao obvezujući izvor prava EZ koji se na području EU izravno (neposredno) primjenjuju. Smjernice se pak, kao druga vrsta sekundarnog prava EZ ne primjenjuju izravno, već obvezuju zakonodavna tijela država članica EU u nacionalne propise svojih država ugraditi minimalne zajedničke pravne standarde i na taj način omogućuju harmonizaciju europskog međunarodnog privatnog prava. Osim uređenja uredbama sve većeg kruga privatnopravnih pitanja s međunarodnim obilježjem, u ovom radu se posebno naglašava i činjenica da pravni ustroj EU omogućuje EZ i odgovarajuće "vanjske nadležnosti". Naime, EZ je ovlaštena u pitanjima europskog mpp-a za koje je nadležna uređivati europskim sekundarnim pravom, sklapati s drugim državama i međunarodnim organizacijama međunarodne ugovore. Iako tu nadležnost EZ u praksi još uvijek nije koristila, u budućnosti se, prema procjeni pristupnika, ta aktivnost također može očekivati.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- HeinOnline
