Pregled bibliografske jedinice broj: 179194
Primjena neizrazitog modeliranja i optimiranja u planiranju prehrane
Primjena neizrazitog modeliranja i optimiranja u planiranju prehrane // 10. Ružičkini dani
Vukovar, Hrvatska, 2000. (poster, nije recenziran, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 179194 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Primjena neizrazitog modeliranja i optimiranja u planiranju prehrane
(Use of fuzzy modelling and optimisation in meal planning)
Autori
Gajdoš, Jasenka ; Kurtanjek Želimir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Skup
10. Ružičkini dani
Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 08.06.2000. - 09.06.2000
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
neizrazita logika; optimiranje
(fuzzy logic; optimisation)
Sažetak
Planiranjem prehrane nastoji se ispraviti postojeće nepravilnosti i prehranu promijeniti sukladno preporukama ovisno o spolu i životnoj dobi. Optimiranjem prehrane mogu se zadovoljiti preporuke, ali se u velikoj mjeri mijenja postojeći jelovnik. Primjenom neizrazite (“ fuzzy” ) logike, uzimaju se u obzir i parametri kao što su različite prehrambene navike pojedinca ili skupine, kao i stupanj preferencije pojedinih namirnica i obroka. Na taj način moguće je poboljšati postojeće jelovnike, ali se time ne zadovoljavaju preporuke u potpunosti, međutim takav način planiranja prehrane omogućuje realniju primjenu u svakodnevnom životu od planiranja prehrane koja u većoj mjeri mijenja postojeći jelovnik (“ non fuzzy” ). Analizirani su obroci 14 učeničkih domova u Zagrebu u kojima su smještene djevojke i mladići u dobi od 14 do 18 godina. U svim domovima utvrđeno je odstupanje od RDA preporuka, što zahtijeva preinake postojećih jelovnika obzirom da su ispitanici u dobi kada prehrana znatno utječe na intenzivan rast i razvoj. Pronađena su optimalna rješenja za sva tri tipa učeničkih domova (smještaj samo djevojaka, smještaj samo mladića i mješoviti domovi). Rješenja dobivena primjenom neizrazitog (“ fuzzy” ) modeliranja i optimiranja ipak ne pokazuje “ Pareto-vu djelotvornost” . Ali novonastali jelovnici su puno bliži preporukama, a od analiziranih jelovnika razlikuju se u svega 4-7 jedinica po danu. Ovaj način optimiranja ujedno i pokazuje da optimalan jelovnik ne podrazumijeva uvijek potpuno slaganje sa preporukama, već se optimalnost određuje prema postavljenim početnim uvjetima promatranog modela.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Prehrambena tehnologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
0058012
Ustanove:
Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb
Profili:
Želimir Kurtanjek
(autor)