Pregled bibliografske jedinice broj: 179193
Studija utjecaja na okoliš sjeverne obilaznice Požege
Studija utjecaja na okoliš sjeverne obilaznice Požege, 2004. (elaborat/studija).
CROSBI ID: 179193 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Studija utjecaja na okoliš sjeverne obilaznice Požege
(Study of landscape changes of nord road of Požega)
Autori
Jurković, Sonja ; Gašparović, Sanja
Izvornik
Studija utjecaja na okoliš sjeverne obilaznice Požege
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija
Godina
2004
Ključne riječi
promet; obilaznica; Požega; krajobraz
(traffic; road; Požega; landscape)
Sažetak
Studija utjecaja na promjene u krajoliku prolazom sjeverne nove obilaznice Požege (od D 51 do D 38) sa odvojkom i zaobilaznicom Velike pokazala je da će navedena prometnica u najvećem dijelu malo utjecati na negativne promjene u krajoliku. Dapače, pokazala je da će se nova obilaznica moći tretirati kao panoramska turistička cesta, jer će se s nje pejzažne vrijednosti prostora pokazati, a otvoriti će neke nove vidike. Budući da će proći gotovo uvijek rubno od naselja, šuma ili negdje po otvorenom poljoprivrednom prostoru njeni tehnički elementi neće narušiti postojeću geometriju i prisutan reljef. Osjetljivost se pojačava na mjestima kada se trasa pruža po valovitom reljefu ili kada se približava obroncima koju okružuju Požešku kotlinu, ali se tada prikladnim tehničko- izvedbenim elementima, koji se podrazumijevaju, ne narušava postojeći sklad, a povećava se pristupačnost razigranom pejzažu. Samo su dva poteza jako osjetljiva s obzirom na utjecaj prema okolišu. Najzapadnija točka glavice sv. Martin uz naselje Brestovac Požeški, te najsjevernija točka kanjon i kamenolom sjeverno od naselja Velika. Njihova je osjetljivost različita i treba ih različito rješavati. - Najsjevernija točka – kamenolom, već je rana u prostoru. Vidljiva je iz velike udaljenosti i slika je koja narušava krajolik eksploatacijom kamena, a ne cestom. Cesta međutim na nju vodi. Ta rana ima i ekološki utjecaj, a narušava i turističko rekreativno korištenje prostora, te bi svakako trebalo prići zatvaranju i projektu sanacije kamenoloma. Prikladnim projektom on bi mogao postati dodatna atrakcija. - Najzapadnija točka postati će rana u krajoliku tek, ako cesta grubo zasječe prirodnu padinu istaknute glavice sv. Martin što se može i treba izbjeći. Na kraju treba se radovati izvedbi ove nove obilaznice koje neće biti samo plansko- urbanističko prometno rješenje, već će biti i doprinos ponudi pejzažnih ljepota opjevane Vallis Aurea – Zlatne Požeške doline ili kako je pisao Matko Peić: « ; ...kotlini sa svojim plavim planinama, rumenim bregovima i zelenim humljem, sa dalekim, širokim i bistrim vidicima s kristalnomodrim zrakom kao rijetko gdje, jer ako su Rimljani zvali Požeški kotlinu « ; Aurea vallis» ; znali su što čine. I za stare i nove rafinirane gurmane pejzaža požeški je idealan.» ;
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam