Naslov
Rešetar i dubrovački ćirilski molitvenik iz godine 1512.
(Rešetar and the Cyrillic Prayer-book of Dubrovnik from 1512.)

Autori
Nazor, Anica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Skup
Međunarodni znanstveni skup o Milanu Rešetaru

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska; Beč, Austrija, 25.9. i 1-2.10. 2004

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Milan Rešetar; dubrovački molitvenik iz 1512.; molitve sv. Brigite
(Milan Rešetar; prayer-book of Dubrovnik from 1512.; prayers of St. Brigita)

Sažetak
Iako je naveden u dva bibliografska izdanja 1907. godine, za dubrovački "Molitvenik", tiskan ćirilicom godine 1512. u Veneciji, kod nas se doznalo 1932. godine. Tada je M. Roques, profesor na pariškom sveučilištu, objavio temeljit opis "Molitvenika": "Deux livres d'heures du XVIe siécle en cyrillique bosniaque", Revue des études slaves, XII., 1932., 49-69. Zapravo Roques je opisao u to vrijeme jedini poznati primjerak, kojemu je dodano Petnaest molitava sv. Brigite (Pariz, Bibliotheque Nationale, Réserve B 50009). Čim je Roques objavio opis, Milan Rešetar je predložio Srpskoj kraljevskoj akademiji da "Molitvenik" ponovo objavi. Prijedlog je obrazložio tvrdnjom da je to najstarija čisto srpska knjiga štampana ćirilicom, da je knjiga srpska i po jeziku i da se od nje očuvao samo jedan jedini primjerak, i to u tuđini. Srpska akademija smjesta je prihvatila Rešetarov prijedlog i "nije žalila troška da dobavi fotografsku reprodukciju cijele knjige", po kojoj je Rešetar priredio novo kritičko izdanje teksta, a objavila ga je 1938. Srpska kraljevska akademija u nizu Posebnih izdanja (knj. CXXII., "Filozofski i filološki spisi", knj. 32). Iste je godine (1938) Srpska akademija objavila Rešetarovu opširnu raspravu o jeziku "Molitvenika" ("Jezik srpskoga Molitvenika od g. 1512.", Glas Srpske kraljevske akademije, CLXXVI., Drugi razred 90, 173-238). Danas se zna za još dva primjerka dubrovačkoga tiskanog "Molitvenika" iz godine 1512. (bez dodanih Petnaest molitava sv. Brigite). Jedan se primjerak čuva u Oxfordu u knjižnici koledža All Souls, a drugi u Washingtonu u Mullen Library University of America. Zna se i to da "Molitvenik" spada u djela hrvatske nabožne književnosti (u incipitu knjiga se naziva "Ofičje: U ovom ofičju svi mieseci ; Ofičüje od blažene gospođe ; Ofičüje odü svetoga karüsta"). Uklapa se u osobitu vrstu euhološke knjige kojom je latinsko-katolički Zapad u to doba obilovao. Novija su istraživanja dokumentirano pokazala i potvrdila da "Molitvenik" slijedi hrvatskoglagoljsku tradiciju ne samo u biblijskim dijelovima nego i u prijevodu himana i molitava, koji su mogli biti preuzeti samo iz hrvatskogalaljskih izvora (J. Tandarić). Što se pak jezika tiče, sam Rešetar kaže da je "Molitvenik" dubrovačko štokavsko-jekavski spomenik unatoč tomu što se u njemu nalaze tragovi "(dalmatinske) čakavsko-ikavske redakcije iz koje je potekao".

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA