Naslov
Neke psihofiziološke reakcije na ispitni stres
(Some psychophysiological reactions on the examination stress)

Autori
Šimić, Nataša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb, Hrvatska

Datum
05.11

Godina
2003

Stranica
132+prilog

Mentor
Manenica, Ilija

Ključne riječi
ispitni stres; mentalna komponenta stresa; emocionalna komponenta stresa; sinus aritmija; R-R intervali; spektralna analiza; anksioznost
(examination stress; mental load; emotional load; heart rate variability; spectral analysis; anxiety)

Sažetak
Cilj ovog ispitivanja bio je, na osnovi praćenja promjena različitih psihofizioloških varijabli u predispitnom, ispitnom i postispitnom periodu, utvrditi neke kvantitativne i kvalitativne razlike u strukturi onoga što se naziva ispitnim stresom. Ispitivanje, u kojem je sudjelovalo 12 ispitanica, izjednačenih po relevantnim varijablama, sastojalo se od predispitivanja u svrhu habituacije ispitanika na kontinuirano registriranje R-R intervala, te utvrđivanje referenične razine parametara R-R intervala u alfa fazi EEG-a. Glavni dio ispitivanja uključivao je određivanje anksioznosti (crte i stanja), visoke aktivacije i procjenu bojazni od ispita. Ispitanicima su, također, kontinuirano registrirani R-R intervali, za što je korišten osmokanalni računalni poligraf (Powerlab). Procedura registriranja bila je identična ispitnoj situaciji. Ispitivanja su vršena ukupno četiri puta u predispitnom periodu (20, 10, jedan dan prije, kao i dva sata prije ispita), te dva puta nakon ispita (jedan dan i 10 dana nakon ispita). Za svrhu ovog ispitivanja odabrana su dva ispita (teži i lakši), čija je težina iskazana na z-skali. Snimanje R-R intervala započinjalo je pet minuta prije početka, a odvijalo se za vrijeme i pet minuta nakon težeg i lakšeg ispita. Ispitivanje ponovljenog (drugog) izlaska na teži ispit uključivalo je isti postupak na skupini od 11 ispitanica. Razine anksioznosti, bojazni od ispita i visoke aktivacije, tj. stresa, mijenjale su se na sličan način, pokazujući skoro linearno povećanje približavanjem ispita, te smanjenje u postispitnom periodu. Promjene parametara R-R intervala pokazale su da je ukupan stres, kao i mentalni napor najveći u prvoj minuti ispita, dok se u funkciji trajanja ispita smanjuje. Parametri sinus aritmije pokazali su se dovoljno diskriminativnima i u diferenciranju subjektivno i objektivno različitih stresora (teži ispit vs. lakši ispit). Na osnovi njihovih promjena, kao i nekih samoprocjena (bojazan i težina ispita) diferenciran je i doprinos varijable prethodnog (ne)iskustva ispitnom stresu. Parametri spektralne analize omogućili su kvantifikaciju i direktno uspoređivanje dvaju faceta ispitnog stresa, koje su najprominentnije za vrijeme ispita, te uvid u različitost reakcija kod anksioznih i neanksioznih ispitanika na teži i lakši ispit. Ovim ispitivanjem implicite je testirana valjanost korištenja parametara sinus aritmije i spektralne analize. Njihova upotreba, na način na koji su korišteni u ovom radu, u budućim istraživanjima ovakve vrste čini se prihvatljivom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Tehnologija prometa i transport

POVEZANOST RADA