Naslov
Interkulturalizam u posttradicionalnom društvu
(Interculturalism in posttraditional society)

Autori
Puzić, Saša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
15.10

Godina
2003

Stranica
109

Mentor
Katunarić, Vjeran

Ključne riječi
identitet; tradicija; posttradicionalno društvo; etnicitet; fundamentalizam; multikulturalizam; interkulturalizam; interkulturno obrazovanje; intermedijarne institucije
(identity; tradition; posttraditional society; ethnicity; fundamentalism; multiculturalism; interculturalism; intercultural education; intermediate institutions)

Sažetak
Osnovni cilj rada je kritička analiza pretpostavki, praktičnih dosega i mogućnosti interkulturalizma kao mogućeg modela socio-kulturne integracije u suvremenim pluralističkim društvima. Fenomenologija kulturne pluralizacije dade se očitati na području individualnog identiteta budući da tek razmjena s određenim oblicima kolektivne identifikacije pojedincima osigurava pozadinu pred kojom individualne aspiracije i vrednovanja dobivaju smisao. Polazeći od općih antropoloških pretpostavki konstitucije smisla (Sinnkonstitution), pa sve do suvremenih specifičnih društvenih uvjeta krize identiteta (Sinnkrise), posebna se pozornost posvećuje uzajamnosti identiteta i tradicije. U tu svrhu se idealtipskom metodom analiziraju najvažniji strukturalni procesi odgovorni za gubitak tradicionalnog smisaonog zajedništva i za procese socio-kulturne fragmentacije, pri čemu se ističe da osporavanje tradicionalnih identiteta svoju karakterističnu reakciju nalazi u jačanju fundamentalizma. Pod ovaj se pojam mogu svesti različiti isključujući i netolerantni svjetonazori poput etničkog nacionalizma ili vjerskog fundamentalizma, koji bezuvjetno teže očuvanju tradicije, istovremeno odbijajući svaki iskreni dijalog. Shodno tome, jačanje fundamentalizma u bitnome se sagledava kao proces posttradicionalne obnove identiteta te se u tom smislu razumijeva i aktualno (re)etniziranje osnova nacionalne pripadnosti. Ova se problematika zatim produbljuje kroz analizu suvremenih procesa etničke pluralizacije, pri čemu se, između ostalog, uspoređuju različiti modeli za socio-kulturnu integraciju manjina (multikulturalizam, interkulturalizam). Manjinska se problematika dodatno razrađuje u dijelu posvećenom interkulturnom obrazovanju u sklopu kojega se, pored pregleda osnovnih teorijskih koncepata i dosadašnjih rezultata, analiziraju i nastavni planovi i programi za nastavu povijesti u hrvatskim školama. U svjetlu rečenoga, postavlja se teza da interkulturalizam i interkulturno obrazovanje, kao mogući modeli posttradicionalne društvene integracije, u prvom redu zahtijevaju transcendiranje etničkog diskursa, a što je jedino moguće ako se u budućnosti interkulturalizam koncipira kao specifičan oblik intermedijarnog/institucionalnog generiranja smisla.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Pedagogija

POVEZANOST RADA