Naslov
Kulturološke i političke pretpostavke diskrepancije inozemne i tuzemne recepcije književnog stvaralaštva Milana Begovića
(The Cultural and Political Grounds for the Discrepancy between the Foreign and Croatian Reception of the Literary Work of Milan Begović)

Autori
Maštrović, Tihomil

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, cjeloviti rad (in extenso), pregledni

Izvornik
Riječki filološki dani, Zbornik radova 5 / Dr. sc. Ivan Lukežić, izv. prof. - Rijeka : Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2004, 327-336

Skup
Međunarodni znanstveni skup Riječki filološki dani

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 14.11.2002. - 16.11.2002

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Milan Begović; hrvatska dramska književnost; hrvatsko kazalište
(Milan Begović; croatian dramatic literature; croatian theatar)

Sažetak
Milan je Begović nedvojebeno jedan od najprevođenijih hrvatskih pisaca ; djela su mu prevedena na bugarski, češki, engleski, esperanto, madžarski, njemački, poljski, slovački i talijanski jezik. Begovićeve drame izvođene su na gotovo svim hrvatskim, ali i na brojnim europskim scenama, pa i onim u Južnoj i Sjevernoj Americi. Milan je Begović svojim djelom i svojim životom pokazao svoj europeizam, ponajviše tako što je znao biti Hrvatom u Europi i Europejcem u Hrvatskoj. Neke od njegovih brojnih drama (osobito Pustolov pred vratima (1926.), Bez trećega (1933.)) na tragu su onodobnih najsuvremenijih europskih dramskih, dakle književnih, ali napose i kazališnih razmišljanja, ukorak s modernim duhovnim i estetskim kretanjima, uostalom kao književni i kazališni kritičar zalagao se upravo za takva određenja hrvatske književnosti. Proklamiranu i stalno isticanu težnju književne kritike da hrvatska književnost napokon krene ukorak s najsuvremenijim europskim književnim pokretima i stilovima Begović je znao i umjetnički artikulirati, stvorivši djela čija je vrijednost prepoznata i izvan granica nacionalne književnosti. Inozemni književni i kazališni uspjeh međutim nije piscu u hrvatskoj sredini donio očekivana priznanja, naprotiv, možda baš toj činjenici valja tražiti razloge književnog jala koji ga je redovito pratio, kao i pseudomoralistički pristup njegovoj literaturi. Bio je zasigurno jedan od najosporovanijih hrvatskih pisaca, štoviše za nj bi se moglo reći da je bio najcenzuriraniji hrvatski pisac. U komunističkom razdoblju hrvatska je književna javnost ovoga književnika često zapostavljala, ponajviše zbog političkih razloga ; zapravo zbog njegovoga nezatajenog hrvatstva. Često mu se predbacivalo pomodarstvo i reklamerstvo, a književna kritika je uporno ponavljala dvojbenu Barčevu distinkciju da je Begović bio literat, a ne umjetnik. Međutim, gotovo ništa rečenog o Begoviću nije tako malo istinito kao ta tvrdnja. Razlozi za lošu donedavnu Begovićevu domaću recepciju u pravilu se ne nalaze u kvaliteti umjetničkih ostvarenja, već u hrvatskom političkom i kulturnom ozračju minulih vremena. No, kako bilo, te tragove već polako briše zasigurno najstroži i najbolji sudac - vrijeme.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA