Naslov
O Naroni u istočnogotsko doba na temelju arheoloških nalaza
(On Narona in time of Ostrogoths)

Autori
Uglešić, Ante

Izvornik
Diadora : glasilo Arheološkog muzeja u Zadru (0417-4046) 21 (2003); 201-212

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Istočni Goti; Gepidi; Narona
(the Ostrogoths; the Gepids; Narona)

Sažetak
Na području antičke Narone pronađeno je zasad svega nekoliko arheoloških nalaza koji potječu iz istočnogotskog vremena. Najvrijedniji nalazi su dvije kacige tipa Narona/Baldenheim – jedna sa četiri, a druga sa šest provjesla, pronađene na lokalitetu Gradina. Na Pruščevim njivama utvrđen je jedan istočnogotski ženski grob u kojem su između ostalog bile dvije rovašene lučne fibule proizvedene u sjevernotalijanskim istočnogotskim radionicama. Iz istočnogotskog vremena potječe i gepidski ženski grob pronađen na položaju Njive – Podstrana ("Groblje"), s nalazom para lučnih fibula proizvedenih na području srednjeg Podunavlja. Gepidima najvjerojatnije pripada još jedan grob pronađen na istom lokalitetu u kojem je pronađen barbarski (možda istočnogotski) novčić. S nepoznatog lokaliteta u Naroni potječe jedna fibula oblika cikade koja je također nesumnjivo iz istočnogotskog vremena. Nalazi iz vremena Istočnih Gota u Naroni, mada nisu brojni, ipak su vrlo značajni za upoznavanje njihove vlasti na prostoru toga grada. Na temelju pronađenih nalaza autor izvlači zaključak da je Narona bila glavna utvrda Istočnih Gota koja je njihovu državu branila s jugoistoka, te ističe njezino značenje u smislu trgovačkog središta. U zaključku rada iznosi pretpostavku da je taj grad bio ujedno posljednja istočnogotska utvrda prema jugoistoku, tj. da je područje uz rijeku Neretvu (Naro fl.) bila jugoistočna granica Istočnogotskog kraljevstva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA