Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 178231

Sivi puh (Glis glis L.) kao lovna divljač Gorskog kotara


Kauzlarić, Karlo
Sivi puh (Glis glis L.) kao lovna divljač Gorskog kotara, 2004., diplomski rad, Šumarski fakultet, Zagreb


CROSBI ID: 178231 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Sivi puh (Glis glis L.) kao lovna divljač Gorskog kotara
(The fat dormouse (Glis glis L.) as hunting species of Gorski kotar)

Autori
Kauzlarić, Karlo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
16.09

Godina
2004

Stranica
65

Mentor
Grubešić, Marijan

Neposredni voditelj
Grubešić, Marijan

Ključne riječi
sivi puh; puhova mast; hvatljivost; dobna struktura; spolna struktura; bruto masa; duljina tijela; šumarija Mrkopalj
(fat dormouse; dormouse-fat; catchability; age structure; sex structure; body mass; body length; forest ofice Mrkopalj)

Sažetak
Tijekom lovne sezone na sivog puha 2003. godine vršen je izlov puhova puholovkama na području šumarije Mrkopalj, lokaliteti Maševi i Pušina unka. Ukupno je tijekom navedenog razdoblja postvljano 475 puholovki i ulovljeno 257 repova sivog puha što čini hvatljivost od 54, 1 %. Starije jedinke su činile 9, 36 % ulova, a ovogodišnje 90, 64 %. Za razliku od dosadašnjih istraživanja nije primijećen nagli pad hvatljivosti prema kraju lovne sezone. U ukupnom ulovu adultni mužjaci su činili 32 %, a ženke 68 %, dok su kod juvenilnih repova mužjaci činili 56 %, a ženke 44% ulova. Zabilježeno je da prosječna masa ulovljenih jedinki tijekom lovne sezone postepeno raste, što ukazuje da se životinje tove prije odlaska na zimski san. Naime, prosječna masa jedinke je od početka do kraja lovne sezone porasla za 44.9 %. Prosječna duljina repa je bila 15.0 cm, a prosječna duljina tijela 16.0 cm. Analiza količine dobivene puhove masti s obzirom na starost ulovljenih životinja pokazala je da s jedinke mase do 160 g nije isplativo uzimati mast jer imaju premalo masnog tkiva nego ih je bolje čistiti paljenjem i tako koristiti za jelo. Analiza jedinki mase preko 200 g pokazala je da je iz njih moguće dobiti oko pola decilitra puhove masti po repu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo



POVEZANOST RADA


Projekti:
0068116


Citiraj ovu publikaciju:

Kauzlarić, Karlo
Sivi puh (Glis glis L.) kao lovna divljač Gorskog kotara, 2004., diplomski rad, Šumarski fakultet, Zagreb
Kauzlarić, K. (2004) 'Sivi puh (Glis glis L.) kao lovna divljač Gorskog kotara', diplomski rad, Šumarski fakultet, Zagreb.
@phdthesis{phdthesis, author = {Kauzlari\'{c}, Karlo}, year = {2004}, pages = {65}, keywords = {sivi puh, puhova mast, hvatljivost, dobna struktura, spolna struktura, bruto masa, duljina tijela, \v{s}umarija Mrkopalj}, title = {Sivi puh (Glis glis L.) kao lovna divlja\v{c} Gorskog kotara}, keyword = {sivi puh, puhova mast, hvatljivost, dobna struktura, spolna struktura, bruto masa, duljina tijela, \v{s}umarija Mrkopalj}, publisherplace = {Zagreb} }
@phdthesis{phdthesis, author = {Kauzlari\'{c}, Karlo}, year = {2004}, pages = {65}, keywords = {fat dormouse, dormouse-fat, catchability, age structure, sex structure, body mass, body length, forest ofice Mrkopalj}, title = {The fat dormouse (Glis glis L.) as hunting species of Gorski kotar}, keyword = {fat dormouse, dormouse-fat, catchability, age structure, sex structure, body mass, body length, forest ofice Mrkopalj}, publisherplace = {Zagreb} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font