Naslov
Učestalost pojedinih klasifikacijskih kriterija za SLE – analiza skupine hrvatskih bolesnika
(Incidence of some classification criteria for SLE - analysis of a group of croatian patients)

Autori
Anić, Branimir ; Cerovec, Mislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Liječnički vjesnik / Čikeš Nada - Zagreb : Hrvatsko internističko društvo, 2004

Skup
3. Hrvatski internistički kongres

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 07.10.2004. - 10.10.2004

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
SLE klasifikacijski kriteriji
(SLE classification cryteria)

Sažetak
Sustavni eritemski lupus (SLE) odlikuje se širokim rasponom kliničkih očitovanja. Zastupljenost pojedinih očitovanja razlikuje se u literaturi, što se pripisuje rasnim/zemljopisnim/socioekonomskim razlozima. Epidemiološke studije rabe klasifikacijske kriterije (KK) za SLE Američkoga reumatološkog društva, koji su dobiveni iz statistički najčešćih kliničkih očitovanja bolesti – kombinacija >4 KK ima senzitivnost 97% i specifičnost 97%. U Republici Hrvatskoj dosad nije učinjena epidemiološka studija zastupljenosti pojedinih KK u SLE, niti je poznata incidencija i prevalencija bolesti. U radu su prikazani podaci o skupini bolesnika sa SLE-om u razdoblju od 2001. do 2004. godine, a u sklopu projekta “ Epidemiološka obilježja bolesnika sa sustavnim eritemskim lupusom” . Probrani su bolesnici (državljani RH) s kliničkom dijagnozom SLE-a koji ispunjavaju >4 KK – ukupno 110 bolesnika (100 žena, 10 muškaraca), prosječne dobi 46, 11 godina (raspon 19-79, medijan 46). Analiza KK nije pokazala značajnije razlike u zastupljenosti pojedinih KK u odnosu na publicirane. Najzastupljeniji pojedinačni kriteriji bili su pozitivan nalaz ANF-a u 108/110 bolesnika (98, 18%) te serološki poremećaj (pozitivan anti-dsDNK i/ili aCL/LAC u 104/110 bolesnika - 94, 55%). Kožno-sluznička očitovanja su skupno promatrano najčešće dokazani KK prisutni u 89/110 bolesnika (80, 91%). Pojedinačna zastupljenost pojedinih kožno-sluzničkih KK je manja - leptirasti eritem 66/110 (60, 00%), fotosenzitivnost 57/110 (51, 82%), afte 19/110 (17, 27%), diskoidne promjene 16/110 (14, 55%). Artritis je imalo 78/110 bolesnika (70, 91%). Serozitis je dokazan u 20/110 bolesnika (18, 18%) - pleuritis u 13/110, perikarditis u 6/110. Hematološke promjene dokazane su u 76/110 bolesnika (69, 09%), leukopenija je bila najčešća (44/110 ili 57, 89%). Kriterije bubrežne afekcije ispunilo je 22/110 bolesnika (20, 00%), a najmanju učestalost pokazao je neurološki/psihijatrijski kriterij (epilepsija/ psihoza) u 7/110 bolesnika (6, 36%). Relativno nisku zastupljenost bubrežnih i neurološko/psihijatrijskih očitovanja moguće je objasniti neprimjerenošću primjene KK za dokazivanje afekcije bubrega i živčanog sustava u SLE-u. Praktična dijagnoza SLE-a postavlja se ponajprije kliničkom obradom, dok se KK rabe prvenstveno u epidemiološkim istraživanjima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA