Naslov
Epidemiološka obilježja hrvatskih bolesnika sa sustavnim eritemskim lupusom temeljena na klasifikacijskim kriterijima ACR
(Epidemiologic chacarteristics of croatian patients with systemic lupus erythematosus based on ACR classification criteria)

Autori
Anić, Branimir ; Cerovec, Mislav ; Čikeš, Nada

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Reumatizam / Ivanišević, Goran - Zagreb : Hrvatsko reumatološko društvo, 2004, 63-64

Skup
5. Kongres hrvatskog reumatološkog društva

Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 15.10.2004. - 17.10.2004

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
sustavni eritemski lupus; klasifikacijski kriteriji; epidemiologija
(systemic lupus erythematosus; classification criteria; epydemiology)

Sažetak
Sustavni eritemski lupus (SLE) odlikuje se širokom paletom kliničkih očitovanja, a zastupljenost pojedinih očitovanja razlikuje u objavljivanim podacima što se pripisuju rasnim-zemljopisnim-socioekonomskim razlozima. U epidemiološkim studijama rabe se klasifikacijski kriteriji (KK) Američkoga reumatološkog društva za SLE koji su dobiveni analizom statistički najčešćih kliničkih očitovanja bolesti – kombinacija >4 KK ima senzitivnost 97% i specifičnost 97%. U Republici Hrvatskoj ne postoji niti jedna epidemiološka studija o zastupljenost pojedinih KK za SLE, niti je poznata incidencija i prevalencija bolesti. U radu su prikazani podaci o bolesnicima sa SLE-om iz jedne ambulante Zavoda u razdoblju od 2001. godine do 2004. godine, a u sklopu projekta “ Epidemiološka obilježja bolesnika sa sustavnim eritemskim lupusom” . Probrani su bolesnici u kojih je klinički postavljena dijagnoza SLE-a te koji ispunjavaju >4 KK. Svi bolesnici su državljani RH i žive na njezinom području. Skupinu čini 110 bolesnika (100 žena, 10 muškaraca), prosječne dobi 46, 11 godina (raspon 19-79, medijan 46). Analiza 110 probranih bolesničkih kartona nije pokazala značajnije razlike u zastupljenosti pojedinih KK u odnosu na objavljivane. Najviše zastupljeni pojedinačni kriteriji bili su pozitivan nalaz ANF-a u 108/110 (98, 18%) bolesnika te imunološki poremećaj (pozitivan anti-dsDNK i aCL/LAC u 104/110 bolesnika - 94, 55%). Kožno-sluznička su skupno promatrano najčešća klinička očitovanja očitovanja bolesti prisutna u 89/110 (80, 91%) bolesnika. Pojedinačna zastupljenost pojedinih kožno-sluzničkih kriterija je nešto manja - leptirasti eritem 66/110 (60, 00%), fotosenzitivnost 57/110 (51, 82%), afte 19/110 (17, 27%), diskoidne promjene 16/110 (14, 55%). Neerozivni perirferni artritis kao kriterij dokazan je u 78/110 bolesnika (70, 91%). Serozitis je dokazan u 20/110 bolesnika (18, 18%) - pleuritis u 13/110 (65, 00%), perikarditis 6/110 (30, 00%). Hematološke promjene dokazane su u 76/110 bolesnika (69, 09%), pri čemu je leukopenija bila najčešća u 44/110 bolesnika (57, 89%). Kriterije bubrežne afekcije ispunjavalo je 22/110 bolesnika (20, 00%), a najmanju učestalost pokazao je neurološki/psihijatrijski kriterij (epilepsija/psihoza) u 7/110 bolesnika (6, 36%). Relativno nisku zastupljenost bubrežnih i neurološko/psihijatrijskih očitovanja moguće je objasniti neprimjerenošću primjene klasifikacijskih kriterija za dokazivanje afekcije bubrega i živčanog sustava u SLE-u. Treba imati na umu da se praktična dijagnoza SLE-a postavlja se prvenstveno na temelju kliničkog pregleda i dijagnostičkih pretraga, dok su KK namijenjeni epidemiološkim istraživanjima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA