ࡱ>     5@Ybjbj22 4XXݓ$$$8 %&Lg2`&d&"&&&&&&fffffff$!iRskR8fq&&&&&8f&&gUUU&\)&&fU&fUUUrn`Tna&T&  $Ol`fg0g`kNTTknakna&&U&&&&&8f8f$$ U SUICIDALNOST MLADIH KAO ZNA AJAN SOCIJALNO-PATOLO`KI PROBLEM SUVREMENOG }IVOTA S a ~ e t a k U radu se iznose podaci nekih relevantnih istra~ivanja u europskim zemljama i USA o suicidalnosti mladih. Svrha rada je sintetiziranje i analiza podataka, kako bi se izveli zaklju ci i preporuke prevencije ovog silno raznolikog samouniatavajueg ina. U uvodnom dijelu razmatra se suicid openito, sa~imaju se brojni motivi suicida opisani u literaturi i iznose glediata razli itih teorija koje po ivaju na psihoanaliti kim, kognitivnim i interpersonalnim polaziatima., kako bi se stekao uvid u fenomenologiju samoubojica, odnosno odgovorilo na pitanje u kojim se slu ajevima ljudi mogu smatrati suicidalnima. U drugom dijelu navode se podaci o u estalosti samoubojstva mladih i analiziraju rezultati viae studija. Posebno se razla~u imbenici koji predstavljaju stvarni rizik za suicidalnost mladih. Zadnji dio posveen je pristupima prevenciji i analizi meusobno povezanih preventivnih zahvata. Uz zaklju ku se naglaaava da je suicidalnost mladih ozbiljan socijalno-patoloaki problem suvremenog ~ivljenja i daju preporuke prevencije suicida mladih u Hrvatskoj. Klju ne rije i: mladi, suicid, rizi ni imbenici, prevencija suicidalnog ponaaanja Uvod U dugotrajnoj borbi protiv mnogih prirodnih prepreka, mukotrpnim nagomilavanjem znanja stjecanog kroz iskustvo, ovjek je nau io kako prilagoditi prirodne sile svojim potrebama i stvoriti uvjete za bolji ~ivot, ali jedno nije nau io: kako biti zadovoljan sobom i svojim ~ivotom. O tome svjedo e brojni pokuaaji suicida i po injeni suicidi, od pradavnih vremena do danas. Nije dobro ~ivjeti, nego je dobro ~ivjeti dobro. Stoga mudar ovjek ~ivi ato bolje mo~e, a ne ato je dulje mogue... pisao je rimski filozof Seneka joa u prvom stoljeu nakon Krista (citirano prema Shneidman, 1973, 384. stranica). `to le~i u osnovi ove pojave? Malo je vjerojatno da se mo~e nai sveobuhvatno objaanjenje ili dati jasan odgovor, jer dogaaji koji prethode suicidu mogu biti trivijalni, ali ne i za osobu koja ga je po inila ili pokuaala po initi. Suvremena glediata o suicidu, koja susreemo u mnogim podru jima, prije svega nastoje stei uvid u fenomenologiju samoubojica, odnosno odgovoriti na pitanje u kojim se slu ajevima ljudi mogu smatrati suicidalnima. Mintz (1968) sa~ima brojne motive suicida opisane u literaturi, od te~nje ka autoagresivnosti, pokuaaja iskupljenja ili oslobaanja od neprihvatljivih osjeaja, do e~nje za ponovnim spajanjem s preminulom voljenom osobom, ~elje za reinkarnacijom ili potrebe da se izbjegne emocionalna praznina. (U: Linehan i Shearin, 1988). Sociolozi nalaze motive suicida u socijalnim pritiscima, nerijetko zanemarujui individualne razlike u reakcijama ljudi na iste zahtjeve. Tako e joa 1897. biti publicirana Durkheimova socioloaka teorija suicida u kojoj se pominju tri vrste samouniatenja: egoisti no samoubojstvo osobe otuene od druatva; altruisti no samoubojstvo voeno motivima ~rtvovanja za dobro zajednice i anomi no samoubojstvo potaknuto iznenadnom promjenom odnosa osobe i druatva. Psiholoaki pristup tuma i in samoubojstva kao pokuaaj rjeaavanja problema koji nanose nepodnoaljivu patnju osobi, kod koje prevladava osjeaj beznaa i slabost samopouzdanja. (Shneidman, 1987). Biokemi ari iznose istra~iva ke podatke o povezanosti neurokemije i samoubojstva. (Brown i Goodwin, 1986). Stru njaci za mentalno zdravlje samoubojstvo openito objaanjavaju pokuaajem razrjeaavanja problema po injenom u stanju ozbiljnog stresa osobe, ije razmialjanje karakterizira razmatranje vrlo uskog raspona mogunosti  od kojih se najprihvatljivijom ini samouniatenje. (Linehan i Shearin, 1988). Teorije suicida potaknule su brojna istra~ivanja mogunosti predvianja samoubojstva. Suvremena znanost temelji se na dva pristupa: prvi se zasniva na rezultatima psihologijskih testova i korelaciji izmeu osjeaja beznadnosti i suicidalne namjere, (Beck, 1986; Beck i sur. 1990), a drugi pristup je usmjeren na kognitivna obilje~ja ljudi koji pokuaavaju po initi samoubojstvo (Neuringer, 1964). Mada su u oba pristupa potvrene hipoteze da je osjeaj beznaa sna~an prediktor samoubojstva, ak pouzdaniji od depresije (Beck i sur., 1990) i da su suicidalne osobe manje sposobne razmialjati o alternativnim rjeaenjima problema (Linehan i sur., 1987), mogunosti zna ajnijeg predvianja suicida nisu dokazane. Samoubojstvo je, naime, teako predvidjeti, jednako kao ato je teako predvidjeti utjecaj okoline, pojavu stresnih dogaaja i individualnu reakciju osobe na te dogaaje. Zbog toga predvianje samoubojstva ostaje u okvirima individualnih uspjeha, ono nema egzaktnu mogunost ope primjene, a tako e vjerojatno i ostati (Fremouw i sur. 1990). U ovome radu nastoji se razjasniti zna ajan segment suicidologije  pokuaaji samoubojstva i samoubojstvo mladih. Analizom u estalosti suicida mladih i rizi nih imbenika koji tome pridonose, razmatranjem problema rane detekcije i zdravstveno-odgojnih mjera, nastojali smo izvesti zaklju ke koji omoguavaju bolje razumijevanje ovog slo~enog problema i pridonose prevenciji samoubojstva mladih. Podaci o u estalosti samoubojstava mladih Ni jedna druga vrsta smrti ne ostavlja kod roditelja, rodbine ili prijatelja tako dugotrajan osjeaj potiatenosti, potresenosti, zbunjenosti, stida ili krivnje, kao suicid mladih ili ak djece. Tako pre~ivjeli i sami postaju ~rtve. Na ~alost, podaci mnogobrojnih istra~ivanja1/ i studija o suicidu ove populacije ozbiljno zabrinjavaju. Tako studija Choquet-a i Ledoux-a provedena1993. u Francuskoj, (U: Heuzey, 2001, str.6) 2/ na populaciji od 13 094 u enika u dobi od 11 do 19 godina, u kojoj je sudjelovalo 6 116 mladia i 6 268 djevojaka, upozorava da je problem suicidalnosti mladih vrlo podcijenjen: oko 34,4% ispitanika je izjavilo da imaju suicidalne ideje (19% muakaraca i 27% ~ena), od kojih oko 9% esto razmialjaju o suicidu, ak 6,5% su pokuaali suicid (5% m i 8% ~), a 1,8% su suicid pokuaali viae puta. _____________________ 1/ Podaci hrvatskih autora (Kocijan i Folnegovi, }itnik, Stani, i ek i sur., Vuli-Prtori i drugi) upozoravaju na zna ajnu progresiju suicida mladih u nas, napose nakon Domovinskog rata. Prema podacima u zadnjih 10 godina u Hrvatskoj je u prosjeku godianje po inilo suicid 56 djece i mladih. (Vuli-Prtori, 2003.) 2/ Rije  je o francuskoj studiji INSERM realiziranoj u 1993. koja je publicirana 1994. u Parizu. Francuska se po broju suicida mladih, 8oo smrtnih slu ajeva na godinu, svrstala meu europske zemlje s visokim mortalitetom zbog suicida, nakon Finske, Njema ke i Austrije, potom `vicarske i Belgije s viae od oko 11 000 smrtnih slu ajeva na godinu. Globalno, zapa~a se zna ajna progresija suicida mladih u Zapadno europskim zemljama visoke industrijalizacije. Suicid je na drugom mjestu smrtnosti mladih izmeu 15-24 godine, poslije smrti uzrokovanih nesreama na cestama. Autori navode da se ideje suicidalnosti javljaju uglavnom u dobi od 16 godina, ali je broj izvraenih suicida najizra~eniji u dobi izmeu 20-24 godine, ato pokazuje da samoubojstvo nije u direktnoj korelaciji s problemima adolescencije, kako se uglavnom mislilo. Naro ito zabrinjava podatak da ak 75% mladih koji su pokuaali suicid nakon toga nisu bili hospitalizirani. Studija Rey Gex-ove i sur. u `vicarskoj, ne razlikuje se mnogo od spomenute (Rey Gex i sur., 1998). Realizirana je na uzorku od 9 268 adolescenata u dobi izmeu 15 i 20 godina. Oko polovice ispitanika razmialjalo je u suicidu, ak etvrtina je izjavila da su imali suicidalne ideje, preko 1000 su imali razraeni plan suicida, a 278 mladih osoba je pokuaalo suicid (od toga su dvije treine bile ~enskog spola). Studija pokazuje da se mladi nerado povjeravaju kada je rije  o vlastitim suicidalnim idejama. Openito, jedna treina mladih koji su pokuaali suicid nikada o tome nisu ni s kim razgovarali, mada su pokuaaj suicida ponovili izmeu 30-40% ispitanika. Zapa~eno je da mladi koji imaju suicidalne ideje imaju slabu komunikaciju s roditeljima, mada ni broj mladih bez ideja suicida, koji su zadovoljni komunikacijom s roditeljima, ne ohrabruje (oko 66%). Ni u SAD situacija glede suicida mladih nije optimisti nija. Prema istra~ivanjima dramati no se poveava u estalost samoubojstava mladih i djece: godianje oko 3.000 u dobi izmeu 15 i 19 godina po ini suicid, a zabilje~eni su pokuaaji samoubojstva djece od svega 6 godina. Samoubojstvo mlaih do 24 godine trei je po redu uzrok smrti ove populacije u SAD, nakon prometnih nesrea i ubojstava (Wright, 1985). Navedeni podaci o u estalosti razmialjanja mladih o suicidu i broju osoba koje su pokuaale suicid, govore o zabrinjavajuoj proairenosti ove pojave kod mladih diljem Zapadnog svijeta. Industrijalizacija i urbanizacija, toliko ~eljena i podupirana od strane odraslih, pokazuje svoju najmra niju sliku kada su u pitanju mladi. Razmialjanje o smrti ili ~elju da skon aju svoj ~ivot teako je povezati s mladim naraatajem, posebice s djecom. Dobijeni podaci su istovremeno i prijetnja i upozorenje da se ovom zna ajanom socijalno-patoloakom problemu suvremene civilizacije mora ozbiljnije i sustavnije prii. Tko su mogui po initelji suicida Pitanje koje se namee samo po sebi je tko su mladi ljudi mogui po initelji tog samouniatavajueg ina? Prema spomenutoj studiji Rey Gex-ove i sur., najizra~eniji je rizik kod mladih koji su skloni sumornom raspolo~enju i depresiji i kod mladih s problemima socijalizacije, neprilagoenog ponaaanja, napose onih koji konzumiraju alkohol i opojne droge. Oni predstavljaju skupine kod koje se razmialjanja o vlastitoj smrti u estalo javljaju. Statisti ki podaci na to nedvojbeno ukazuju. Od ukupnog broja ispitanika mladi skloni sumornom raspolo~enju i depresiji ak su u 76% slu ajeva pokuaali ili izvraili suicid. U ovu skupinu autori ubrajaju i mlade oboljele od shizophrenie i drugih duaevnih bolesti, od kojih je mnogo manji broj pokuaao ili izvraio suicid (oko 6%), a razlog je vjerojatno ato su na medikamentoznoj terapiji koja suzbija voljne i druge aktivnosti. No, podatak da je viae od dvije treine mladih s problemima u socijalizaciji pokuaalo ili izvrailo suicid (oko 73%) osvjetlio je najmra niju stranu ovoga ina. Meu njima, ovisnici o drogama i alkoholu su u 51-62% slu ajeva pokuaali izvraiti ili izvraili suicid. Spomenute studije upozoravaju da je druatveni koncept kriza adolescencije prili no banaliziran kada se govori o suicidu. Mada je u tom periodu bujanje hormona takvog intenziteta s ime se mladi teako nose, podaci govore da se teakoama adolescencije ne mogu objasniti suicidalne ideje mladih. Za nestajanje ~elje za ~ivotom, obeshrabrenje i istinsku patnju adolescenta potrebno je mnogo viae. Analiza rizi nih imbenika suicidalnosti mladih a) Sumorno raspolo~enje, depresija i mentalne bolesti Uz ozbiljan pokuaaj suicida naj eae idu sumorno raspolo~enje i depresija. Depresija se manifestira bezvoljnoau i odbijanjem mladih da sudjeluju u aktivnostima koje su do tada redovito obavljali. Depresivan adolescent doima se kao osoba bez interesa za dru~enje, bavljenje sportom ili izvraavanje drugih obveza. Uz to, javlja se neprimjerena kriti nost prema svemu ato mu se nudi i prema osobama u njegovom okru~enju. Depresivna osoba odbija sve pokuaaje ohrabrenja. Tvrdnje, na primjer, da je izvrstan ili vrlo sposoban, uzima sa skepsom i bezvoljnoau. esto svoju tugu ne ~eli jasno izraziti (pla em ili ljutnjom), ali e ona biti vidljiva u pogledu, na inu osmjeha ili mimike, govoru. Drugi, e opet, svakodnevno plakati bez razloga, zaklju avati se u svoju sobu, sluaati svoju glazbu. Kako e mladi ovjek ispoljiti svoje depresivno raspolo~enje, teako je doku iti. No, jedno je sigurno, progresijom depresije osoba se sve viae zatvara u sebe, odbija dru~enje s prijateljima, odbija bilo kakve izvan akolske aktivnosti i nalazi bezbrojne isprike da se okrene samoj sebi u tiaini svoje sobe, provodei dan izmeu odlaska u akolu, gledanja televizije u dugotrajnog le~anja u svom krevetu. U akoli su pak vidljive brojne promjene, od teakoa koncentracije, do ozbiljnih problema zapamivanja, nesposobnosti kreativnog razmialjanja i aktivnog sudjelovanja u akolskom radu. Depresivno stanje esto prate i mnoge fizi ke teakoe: bolovi u pluima ili trbuhu, konstipacija, iznenadno i neugodno znojenje i sl. Ponekad se javljaju specifi ni znakovi smetnji sna, buenje u rano jutro (4 ili 5 sati) i ponovno spavanje tek kad se mora dignuti u akolu. Za roditelje je veoma mukotrpno i teako svakodnevo tjeranje djeteta da ustane za polazak u akolu. Teakoe svog psihi kog stanja s kojima se svakodnevno susreu, mladi ne znaju sebi objasniti. To ih nerijetko vodi u sve ozbiljnije poremeaje, meu kojima se esto spominje anoreksija, a kako vidimo i suicidalnost. Ovdje valja imati na umu da depresija nije rezervirana samo za mlade adolescentske ili starije dobi. Ona mo~e pratiti probleme odrastanja djece mlaeg uzrasta, ak izmeu aest i deset godina. Studija provedena u New Yorku na skupini od 159 mladih ispitanika koji su pokazivali simptome depresije, pronaala je 4,4% djece mlae od deset godina. (Rao i sur., 1993). Ne mo~emo ne upitati se otkuda kod djece i mladih tako izra~ena tendencija depresivnom raspolo~enju praena suicidalnim idejama? Mialjenja smo da ih poti u meusobno isprepleteni uzroci: 1. postojanje stvarne psihi ke bolesti (sa ili bez obiteljskog naslijea); 2. stanje uznemirenosti ili izra~ene anksioznosti potaknuto stresnim situacijama koje djeca i mladi pro~ivljavaju ili koje su pro~ivjeli (negativnih iskustava zbog nesklada u obitelji, zlostavljanje u obitelji ili u grupi vranjaka, osjeaj odba enosti u akoli ili zajednici, strahovi, prepuatenost samome sebi i sl.); 3. konzumiranje alkohola i opojnih droga; 4. ostali problemi ponaaanja i socijalizacije mladih. No, mnogo je lakae postaviti hipotezu, nego otkriti stvarne uzroke pojave depresije i suicidalnosti kod djeteta ili mladog ovjeka u pojedina nom slu aju. To ak nije mogue bez pomnog promatranja. Kod mentalnih bolesti znakovi upozorenja su o iti: drasti ne promjene raspolo~enja, simptomatologija je koja upuuje na duaevnu i mentalnu destabilizaciju osobe, pojava paranoidnih ideja, halucinacija i dr. Jasno je da ovakva stanja kod djece i adolescenata zahtijeva urgentan psihijatrijski i terapijski pristup. Anksioznost i depresivnost takoer opa~amo, ali se te~e dijagnosticira, napose ako dijete prikriva svoje emocije. A upravo je anksioznost praena depresivnim raspolo~enjem, koju nerijetko prate svakodnevna neugodna dogaanja ili teako podnoaljive misli i strahovi, naj eae odgovorna za pojavu suicidalnih ideja kod mladih i djece, koji nemaju stvarnu duaevnu bolest. To potvruje i studija Ohringa na skupini od 46 adolescenata koji su patili od izra~ene anksioznosti. Meu onima koji su pokuaali suicid ak 90% pokazivali su simptome anksiodepresivnosti. (Ohring i sur., 1996). Sli ne pokazatelje daje i studija Larsona realizirana u }enevi (Larson i sur., 1998). Larson je sa suradnicima promatrao 40 adolescenata u dobi izmeu 15 i 20 godina 24 sata nakon ato su pokuaali suicid i usporedio ih s kontrolnom skupinom od 40 pacijenata koji su imali identi ne probleme anksioznosti, ali nisu pokuaali suicid. Bitna razlika izmeu ove dvije skupine bila je u tome ato su mladi koji su pokuaali suicid u 95% slu ajeva uz anksioznost patili i od depresije. U kontrolnoj skupini zabilje~eno je 20% mladih koji su uz anksioznost patili i od depresije. To je u kontrolnoj skupini znatno smanjilo rizik pokuaaja suicida. Alkohol se u mnogim istra~ivanjima isti e kao posebno zna ajan faktor rizika za suicidalno ponaaanje adolescenata. Meutim, kako se pijenje alkohola kod adolescenata, ak i djece, tolerira u mnogim sredinama, napose u krajevima poznatim po proizvodnji vina, opravdano se postavlja pitanje zaato se taj problem do te mjere banalizira! (op.au.) Kupovina alkohola osobama mlaim od 18 godina je zabranjena. Ali, alkohol je lako dostupan. Mnogi neumjereno piju jer je pijenje alkohola u razli itim prigodama postalo generacijsko obilje~je mladih. Istina, u manjim koli inama alkohol smanjuje napetost, uznemirenost, ili ohrabruje osobu, ali mladi se naj eae time na zadovoljavaju. Prekomjerno pijenje alkohola kod mladih mogu biti vrata prema opojnim drogama koje nude viae u~itka, viae uzbuenja i bolje smanjuju napetost. Konzumiranje koktela alkohola i tableta, in je koji ozbiljno ugro~ava ~ivot i predstavlja zna ajan faktor rizika suicidalnog ponaaanja s tragi nim posljedicama. Smrt od predoziranja, naj eae u kombinaciji s alkoholom, apsurdan je in, no teako je razlu iti kad je u injen s namjerom, a kad iz nehata. Iskustva lije enja pacijenata nakon pokuaaja suicida su pokazala da se osobe mnogo eae odlu uju na suicid pod utjecajem alkohola. Kod te populacije mogunost namjernog tragi nog skon anja ~ivota nije niata manja nego kod osoba koje pate od depresije (Sibthorpe i sur., 1995). Pratei skupinu adolescenata u dobi izmeu 12 i 17 godina, bez obiteljskog nadzora i sklonih skitnji, Sibthorpe sa suradnicima uo ava da u veini imaju poja anu sklonost konzumiranju alkohola. Naglaaavaju takoer da su u pravilu ugro~eni i drugim rizi nim faktorima koji pridonose suicidalnim idejama: u 54% slu ajeva bili su ~rtve psihi kog nasilja u djetinstvu, u 28% seksualno zlostavljani, a ak u 45% slu ajeva zabilje~en je pokuaaj suicida. Kod populacije odgojno zanemarene djece i mlade~i alkohol se o ito javlja kao posljedica prethodnih ozbiljnih problema odrastanja i utjecaja negativnih socijalnih pritisaka. Da je utjecaj alkohola na ponovni pokuaaj samoubojstva mladih zna ajan, pokazalo je longitudinalno praenje skupine adolescenata koji su nakon pokuaaja suicida bili podvrgnuti terapijskom lije enju. Pokazalo se da su adolescenti, koji su bili pod utjecajem alkohola u momentu pokuaaja samoubojstva, znatno viae izlo~eni riziku da opet pokuaaju ili u ine suicid, u sli nim okolnostima (Soukas i Lonquist, 1995). To potvruje i studija Spirita, koja prati grupu od 623 adolescenta hospitalizirana nakon pokuaaja samoubojstva. Tendencije suicidalnom recidivizmu bile su izra~ene uglavnom kod pacijenata ovisnika o alkoholu. Studija naglaaava da alkohol ima zna ajnu ulogu u dezinhibiciji osobe, razvoju sklonosti impulzivnom ponaaanju i nedostatku sposobnosti uvianja posljedica svog ponaaanja. (Sp.6p  $ @ H t v   ( 8 : < t  F h Ffr&(P $24Źŵũššhp)Fh^hQ=hsth4eh\Ihqh`th;mh(vhK2hO4hheTh:{hy~ph&/ hy~p5 hp)F5 hheT5 hR5 h%uk5 h75 hDR5hDRh7CJaJ9p p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#{ p#"p#p#p#p#p#dhgd:{ $dha$gd4e $dha$gdq $dha$gdheT $dha$gd^dhgd^ $dha$gdD*a $dha$gdD*a$a$gd7YY4DZ\t,x FZ.nLV8༷z h\hT4hT4h%<hn hlhlh:hl hlhK h%uk5 he5 hp)F5 h5 h:{5 h13<hDRh13< h13<5 hDR5hp)FhDR h h4eh2kh4e h2kh2k h2k5h(vh^h`t0%(V.111l88;??p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#'Opp#"p# p#"p#p#p#E(p#p# p#"p# $dha$gd$s $dha$gdvnp $dha$gdD*a8Xxz.fvHJ`f~JPNJ !&!L!V!p!!!!!!!v"|"¾ƾƾƷΈΈΌh[3uhk8Q hk8Qhk8QhF! hV5hV hVhV h%<5 hhC0 hh:hhQ"hC0h,h%<h ThyhnhW/hT4 hT4hT4 hT45 h\hT4 hhT42|"""""D#t#v##$*$:$<$>$R$$$$$$$$%%%%%%&&,&H&^&t&&&&&& ''*'2'r'''''((((((((8(N(賬; hvn5 h[eh: h:5 hh: hhvn hh hvnh%h%< hyhyh: hy5 hhV hhyh[ehyh[3uhk8Q hk8Q5 hhk8Q8N(((((((:)H)J)V)))0*2*P*T*V*X*b*h*~**+ +6+8+J+L+N++++++++,,J,L,Z,j,n,,,@------&.V.v...ۨhr)hBht hvn5 hvnhvnhn# hv@$5 hhv@$h;mhv@$5h% h[e5 hh  hhth[eh8 hh8 hh hh[ehvnhhv@$8../*/H/X//////0:0x0z081F1R1Z111111111222^3j3t33346444444444455$5T5V5Z5\5"6B6ȼhyh8k h6Ch6Chs h6Chh6C h6Ch8k h6Chs h6Ch6Hh6Hh*hheThvfh6H56hshS3h$shCPC`CpC~CDDDDD*ELElEEEEBIDIrItIIIIII:JRJXJJJJKKK8LXLfLLLLLLڽڽڹڽڽϹϹ h*h6Ch.0hhh6h ehvfh$ ,h ]O h6Ch  h6Ch$shs hvfh$sh$shS3h8k hvfh8khvfh8k56h\h8k6:?BvILQQQZB^D^^^_hnstvvVwy{lp#"p#E(p#"p#p#p#p#$4p#"p#p#p#p#p#'8p#q$p#p#p#O p#p#p#{ p#O p#'8 $dha$gd $dha$gdX+ $dha$gdH $dha$gdD*a $dha$gd$s $dha$gd8kLLLLLM$M&MBMNMPMhMpMrMtMMMMMMMMMMMMMNNN*N:NLNZN^NzO|OOOOOOOPPPPPQQQQQRjRRRRRS(SʾޤҠҙ h/hyAhHhj# h[h[ h:+5 hp5 h13<5h$shxvbhLhHahhyAh6hhhi&hR`h eh.0h e5 h*h.0 h*h*<(S:S@SNSTSfSpSTTTUUUUUVfVxVVVVVVVV WWW,WW^WWWWWWWWXX"Z^@^B^D^^^^^^^__H_X____F``bbbbcccccbccc,dZd\ddddddereee|fgghh>jzjjj@kVkXkfkkk lѽѽhZhah?3h/=hrhXhjh5Nh h:+5 h;5 h5hh5h:+ht{hhX+hZCE l4l6l}@}J}L}`}j}l}}}}ظ̴̴̰̰Լhh:1h4Eh"dh]euh~h:+hRhq_hrhXh1h h% hLh?3hhh2hWXhrD}}}} ~V~|~~~~~~~fxDFR`pr,2b$ȃڃ *Rhjl…(: :࿸ॠ앙h h.l h?3h?3 h?35h#Ih h2 h*h h*hiYhiYh:+ h*h$ h*hS h/hXhShh:1h4Ehrhq_h]euhXh8:JLNrΈ4>*LrBTVXbdΌތ&(ltz@~.np2nđ̑6LTXZ~֒$*,<@Bh2Zhcg h*hE hO4hEhEh*h[hrh)h.lh h% h?3h?3h?3h?36IBjl~•$VXhnڗܗȘʘ&*,>0@$*<NP&>TV~»컷췛 h/h6N h?3h6NhIxh2Zh6N5U h+xh6Nh6N h?3h?3 h/hj* h/h?3 h*hj* h*h/ h/h/ h?3hj*h(hj*hEh)hs :l*26*,rp#A\p#E(p#0Dp#O p#"p#,p#"p#O p#p#p#$4p#p#p#$4p# $dha$gdJ $dha$gd& $dha$gd $dh`a$gdD*a $dha$gdD*a$dh^a$gd $dha$gd $dha$gd"d $dha$gd $dha$gd5 irito i sur., 1994). Novi pogled na povezanost pijenja alkohola, depresivno stanje roditelja i suicidalno ponaaanja djece, daje istra~ivanje Pfeffera. (Pfeffer i sur., 1977). Pfeffer usporeuje skupinu djece depresivnih roditelja: a) djecu koja konzumiraju alkohol i b) djecu koja ne piju alkohol. Obje skupine djece u pravilu su bile loae adaptirane na akolu, ak u 35% slu ajeva i sami su patili od depresije, ali je zapa~ena zna ajna razlika u njihovim suicidalnim idejama. Od djece koja su konzumirala alkohol njih 31% imala su suicidne ideje, dok kod djece koja nisu pila alkohol sklonost suicidalnosti nije zapa~ena, niti je zabilje~en pokuaaj samoubojstva. I drugi istra~iva ki podaci upozoravaju na povezanost pijenja alkohola i suicidalnost mladih. Tako su pokuaaji samoubojstva meu adolescentima koji puno piju 3 do 4 puta eai nego u drugim slu ajevima. (Wandle i sur., 1992.); National institut on Alcool abuse US (1992) objavio je podatak da se oko 28% samoubojstava djece izmeu 9 i 13 godina mo~e prepisati alkoholu; U anketi provedenoj na srednjoakolskoj populaciji u US, 25% mladih izjavilo je da su imali suicidne ideje, a nakon neuspjelog suicida, rizik od recidivizma je bio ak 40% vei kod mladih koji su konzumirali alkohol. (Heuzey, 2001.); Kod djece mlae od 15 godine suicid je mnogo manje zastupljen nego u dobi od 15-19 godina, a naju estaliji u dobi od 20 do 24 godine, kada mladi u veini imaju iskustva s alkoholom ( ak u 38% izvraenja suicida zabilje~ena je zlouporaba alkohola) (Brent i sur., 1999). Mada su navedena istra~ivanja o povezanosti pijenja alkohola i suicidalnosti mladih provedena na razli itim uzorcima, rezultati imaju zajedni ko obilje~je: alkohol je zna ajan imbenik koji vodi neprilagoenom ponaaanju, pokuaajima suicida i suicidalnom recidivizmu; pod utjecajem alkohola osoba se lakae odlu uje za suicidalni in. Ostali problemi u ponaaanju mladih uz koje se razvijaju ideje suicidalnosti, pominju se u prosjeku izmeu 10-30% slu ajava pokuaaja suicida ili izvraenja suicida. (Bje~anje iz akole, skitnja, krae, agresija, razbojniatva, prostitucija, kocka i sl.) Motivi suicidalnosti su raznoliki, od teakoa u obitelji, problema u akoli, problema s vranjacima, do sentimentalnih (ljubavnih) problema, osjeaja manje vrijednosti i drugih teakoa identiteta. Obiteljski problemi esto su klju  ranog otkrivanja mogueg suicidalnog ponaaanja mladih, od gubitka voljenog roditelja, psihi ke bolesti roditelja, genetske familijarne sklonosti suicidu, do zlouporabe droga u obitelji, zlostavljanja djeteta i nasilja u obitelji. U svim spomenutim slu ajevima prisutni su teaki emocionalni problemi kod mladih. Interesantan je zaklju ak Goulda i sur. (Gould i sur., 1996) koji se bavio problemima komunikacije djece i roditelja, da je slaba komunikacija s ocem mnogo pogubnija za emocionalnu stabilnost djeteta i zna ajniji faktor rizika za suicidalno ponaaanje, nego problemi u komunikaciji s majkom, koji se uglavnom lakae rjeaavaju. U studiji Shaffer-a, ak 41% adolescenata i 33% djevojaka, koji su pokuaali suicid, imali su roditelje koji su takoer pokuaali suicid ili ga po inili. (Shaffer i sur., 1996). Ova studija je takoer pokazala da je broj pokuaaja suicida kod djece korelirao s brojem razvoda kod roditelja. U mnogim obiteljima esto su skriveni razli iti oblici zlostavljanja djece. Roditelji ili drugi odrasli lanovi obitelji, u velikom broju slu ajevima, ne vide sebe kao zlostavlja e. Dugotrajno zlostavljanje ozbiljan je imbenik rizika za suicidalnost. Djeca koja su u ranoj dobi bila zlostavljana imaju tri puta veu aansu da po ine suicid od one koja to nisu bila. (Brown i sur., 1999). Dugotrajne teakoe u akoli naj eae prati destruktivno ponaaanje mladih, koje je veoma impulzivno. Manifestira se agresivnoau i nasiljem. Meu po initeljima pokuaaja suicida ili izvraenja suicida, mnogo su eae mladi s teakoama u akoli i socijalnoj adaptaciji, nego oni koji nemaju takvih teakoa. (Gould i sur., 1996). Starosna dob i suicidalnost mladih Spomenuli smo viae istra~ivanja o povezanosti starosne dobi i suicidalnog ponaaanja mladih. Ona pokazuju da je opasnost za suicid mnogo manje izra~ena u dobi ispod 15 godina. Moglo bi se rei da su mladi do 15-te godine manje ~rtve suicida jer su i manje izlo~eni imbenicima rizika za suicid. U starijoj dobi, izmeu 16-19 godina imaju mnogo viae emocionalnih problema, problema u socijalnoj adaptacije, nerijetko konzumiraju alkohol i opojne droge. Originalna je studija Thompsona o odnosu starosti djeteta u razredu spram dobi ostalih u enika i te~njama suicidu. (Thompson i sur., 1999). Godinu ili ak viae godina mlai u enici u razredu bili su eai po initelji suicida ili pokuaaja suicida. Ovu injenicu mo~emo objasniti nedostatkom maturacije koju su proali stariji u enici. Rezultati ove studije svakako su zna ajni za donoaenje odluka o prebacivanju mlaih u enika u starije razrede, u slu ajevima kad bez teakoa svladavaju nastavno gradivo, na emu naro ito inzistiraju posebno ambiciozni roditelji. Studija je i upozorenje roditeljima da ne guraju svoju djecu na preskakanje razreda, tek da bi se istaknuli ili br~e napredovali od vranjaka. Prevencija samoubojstva mladih Dok je skrb za osobe koje su pokuaale suicid sastavni dio poznatog zdravstvenog sustava (hospitalizacija, psihijatrijski tretman, ambulantno lije enje), prevencija suicidalnosti mladih naj eae izmi e druatvenoj kontroli. Suvremeni opi pristup stru njaka prevenciji samoubojstva mladih je usmjeren na tri meusobno povezana zahvata: pokuaati ubla~iti intenzivnu bol i patnju; pomoi osobi da sagleda i druge mogunosti rjeaenja problema; ohrabriti osobu da se uzdr~i od samouniatavajueg ina. (Shneidman, 1987). U mnogim zemljama osnivaju se Centri za prevenciju samoubojstva pri Centrima za mentalno zdravlje lokalnih zajednica, koji 24 sata imaju otvorenu telefonsku liniju za osobe zaokupljene mialju o samoubojstvu. Zaposlenici su dragovoljci, pod nadzorom stru njaka. Osnivanje centara oslanja se na demografske pokazatelje u estalosti samoubojstva. Zaposlenici u pravilu imaju popis za postavljanje pitanja, kako bi odmah mogli procjeniti koliko je velik rizik da osoba koja je nazvala doista po ini samoubojstvo. Na primjer, rizik e svakako biti vei kod osobe koja je usamljena, koja ima konkretan i razraen plan samoubojstva i ve se pokuaala ubiti. Za rad na prevenciji samoubojstva posebno su korisne analize bilje~aka samoubojica. Usporedivost obilje~ja osoba koje smatramo rizi nima za suicid, ili koje ak izjavljuju da namjeravaju po iviti suicid, s obilje~jima osoba koji su se ubile, pru~a mogunost nezavisnim prosuditeljima da pouzdano procjene rizik od suicida. Analiza izvornih bilje~aka samoubojica pokazala je da su njihove poruke liaene filozofskih razmialjanja, za razliku od osoba koje su simulirale pokuaaj samoubojstva. Prevencijom samoubojstva mladih svakako treba obuhvatiti ve spomenute rizi ne slu ajeve, osobe koje pate od mentalnih bolesti, depresije ili izra~ene anksioznosti, mlade koji imaju nesreene obiteljske odnose, koji su bili zlostavljani ili koje se zlostavlja, loae socijalizirane mlade ljude u akolskoj i lokalnoj sredini, one koji konzumiraju alkohol i opojne droge i sl. Iako takve osobe mo~da i nemaju suicidalne ideje, o ajanje i krajnje beznae njihova postojanja mo~e ih u odreenom trenutko potaknuti da na samoubojstvo gledaju kao na jedino rjeaenje i izlaz iz problema. Prevencija se vrai stru nim terapijskim postupcima koji se sastoje od provedbe opih postupaka (otvorenog razgovora, uklju ivanja drugih zna ajnih osoba, promatranja osobe, napose imbenika koji mogu pridonijeti suicidalnoj ideji, odr~avanje stalnih ili povremenih kontakata, izgradnje stava protiv injenja suicida i sl.); postupaka planiranja krize (predvianja kriznih situacija i rizika za suicid, savjetodavnog rada, otvorene mogunosti osobama da u svako vrijeme stupe u kontakt s terapeutom i sl.); postupaka terapijskog odr~avanja (pru~anje brige i topline, razjaanjavanje problema i poticanje nesuicidalnih reakcija, ukazivanje na mogue posljedice suicida, izgradnju realisti nih o ekivanja o reakcijama drugih ljudi na mogue budue suicidalno ponaaanje i sl.). Koji e terapijski postupci biti primjenjeni u konkretnom slu aju, ovisi o samoj osobi podvrgnutoj tretmanu i procjeni rizika za samoubojstvo ili recidivizam, ukoliko je ve bilo pokuaaja suicida. Spomenute mjere ili koraci u prevenciji samoubojstva, predstavljaju na izvjestan na in izvanredne preventivne mjere. Koliko e dugo one trajati ovisi o terapeutu i njegovoj procjeni. 3/ Prevencija samoubojstva mladih uklju uje i mnoge bioloake oblike terapije koja se provodi zajedno s psihoterapijom. Nu~no je istaknuti da se uzimanje lijekova, od kojih su naju estaliji antidepresivi za ubla~avanje psihi kih tegoba i otklanjanje suicidalnih ideja, isklju ivo mora provoditi prema preporuci lije nika-terapeuta. Neovisno koji se oblik (ili njihova kombinacija) prevencije suicidalnog ponaaanja provodi, prevencija mora obuhvatiti i rad s roditeljima, akolskim djelatnicima i lokalnom zajednicom. Zaklju ak Analiza istra~ivanja u estalosti pokuaaja samoubojstva mladih i broj izvraenih samoubojstava je pokazala da je suicidalnost mladih ozbiljan socijalno-patoloaki problem suvremenog ~ivljenja, napose u zemljama s visokom stopom urbanizacije i industrijalizacije. Razlozi tome su mnogobrojni, koji se naj eae isprepliu: raslojavanje obitelji, slabljenje autoriteta roditelja, akola koja sve viae gubi svoju odgojnu funkciju, stil ~ivota mladih koji se sve viae sukobljavaju s problemima vlastitog identiteta gubei viziju budunosti i sl. Na suicid utje u i mnogobrojni imbenici u socijalnom okru~enju mladih koji vode poremeaju emocionalne sigurnosti, depresivnim raspolo~enjima, razli itim oblicima poremeenog ponaaanja, napose konzumiranju alkohola i opojnih droga. ____________________________ 3/ Stru njaci za mentalno zdravlje u pravilu nastoje sprije iti samoubojstvo. No, sve su u estalija razmatranja o kvaliteti ~ivota ovjeka i njegovom pravu na privatnost, koje bi lako moglo obuhvatiti i pravo na samoubojstvo u slu ajevima teakih i neizlje ivih bolesti. Ova eti ka pitanja nisu predmet naaega izlaganja, ali ih svakako ~elimo spomenuti u kontekstu prava ovjeka na kvalitetan ~ivot, posebice ato je meu mladima, u~ivateljima opojnih droga i homoseksualcima, sve viae oboljelih od neizlje ive bolesti  Side. Znanstvenici su razvili mnoge teorije koje nastoje objasniti samoubojstvo openito. One se zasnivaju na psihoanaliti kim, kognitivnim i interpersonalnim imbenicima. Same za sebe, ove teorije ne mogu objasniti ovaj slo~eni problem. Njhovim objedinjavanjem problematiku samoubojstva mo~emo shvatiti, a u odreenom broju slu ajeva samoubojstvo je mogue i predvidjeti. U tom pravcu, preventivno se koristi kombinacija psiholoakih i somatskih postupaka i terapijskih mjera, koje nastoje omoguiti osobi s idejama suicidalnosti uvid u vlastito stanje, spoznaju negativnih obrazaca samouniatavajueg ina i uvianje drugih mogunosti i na ina rjeaavanja problema. Studije o samoubojstvu su pokazale da sklonost samouniatenju nije samo obilje~je osoba na koje djeluju rizi ni faktori, one esto ni ne po ine samoubojstvo. U mnogim slu ajevima razlozi za pokuaaj suicida ili njegovo izvraenje, za okolinu mogu biti trivijalni, ali u tom trenutku ne i za osobu koja se odlu ila na takav in. Zato je teako objasniti i predvidjeti ovu pojavu koja je toliko raznolika da zahtijeva individualan pristup u svakom pojedina nom slu aju. Mada je suicid poznat joa od najstarijih vremena, progresija suicidalnosti mladih u svijetu danas nije samo upozorenje, ve i prijetnja suvremenom na inu ~ivota ljudi, krizi morala i nepravednoj ekonomskoj podjeli svijeta. To je problem s kojim se druatvena zajednica i znanost doista mora mnogo viae baviti. Stoga predla~emo da se pri Centrima za mentalno zdravlje u lokalnim sredinama razviju odjeli za prevenciju samoubojstva, s visoko stru no razraenom metodologijom rada, u kojima e biti stalno otvorena vrua telefonska linija za pomo, te da se dodatnom permanentnom educijom stru njaka u prosvjeti i zdravstvu osposobe timovi za istra~iva ki rad i sustavno djelovanje u praksi. Predla~emo takoer da se u sklopu akolskih preventivnih programa suzbijanja zlouporabe droga, uklju e teme prevencije samoubojstva, kako bi se svi sudionici programa (roditelji, nastavnici, u enici i akolsko osoblje) senzibilizirali za ovaj te~ak problem. Povezanost zdravstvene slu~be s akolom morala bi biti mnogo vea nego ato je danas, a nije na odmet ni razmisliti o zapoaljavanju medicinskih sestara kao lanova stru nih timova akola. Reorganizacija rada Centara za socijalnu skrb u pravcu premjeatanja radnog mjesta socijalnog radnika u prostor akole, mogla bi polu iti znatno bolje rezultate u prevenciji samoubojstva mladih od dosadaanjih. Koriatena literatura: Beck, A.T. (1986), Cognitive therapy: A sign of retrogression or progress. New York, The Behavior Therapist, 9, (2), 2-3. Beck, A.T., Brown, G., Berchick, R.J.(1990), Relationship between hopelesness and ultimate suicide: A replication with psychiatric outpatients. American Journal of Psychiatry, 147, (3), 190-195. Brent, D.A., Baugher, M., Bridge, J., Chen, T., Chipetta, L. (1999), Age and sex related risk factors for adolescent suicide. Journal of the American Academy Child Adolescence Psychiatry; 38 (12), 149-1505. Brown J, Cohen P, Johnson JG, Smailes EM. (1999), Childhood abuse and neglect: specificity of effects on adolescent and young adult depression and suicidality. Journal of the American Academy Child Adolescence Psychiatry; 38 (12), 1490-1496. Brown, G.L. i Goodwin, F.K.(1986), Cerebrospinal fluid correlates of suicide attempts and aggression. Annals of the New York Academy of Science, 478, (3), 175-188. i ek, M., Mata i, S., Nikoli, S. (1991), Toksikomanija i suicidalnost. Medica Jadertina, Zadar, 21 (4), 67-74. Fremouw, W.J., Perczel, W.J., Ellis, T.E. (1990), Suiciderisk: Assessment and response guidelines. Elmsford, New York: Pergamon Gould, M.S., Fisher, P., Parides, M., Shaffer, D. (1996), Psyhosocial risk factors of child and adolescent completed suicide. Archive of General Psychiatry, 37 (9), 915-923. Gould, M.S., Fisher, P., Parides, M., Flory, M., Shaffer, D. (1996.), Psychosocial risk factors of child and adolescent completed suicide. Arcive of General Psychiatry; 53, (12), 1155 1162. Heuzey, Marie-France (2001), Suicide de l adolescent. Collection Consulter prescrire. Paris: Le quotidien du medicin, Masson. Kocijan Hercigonja, D., Folnegovi-`malc, V. (1999), Prepoznavanje, rano otkrivanje i spre avanje suicidalnosti: priru nik. Zagreb: Ministarstvo hrvatskih branitelja Domovinskog rata. Larson, B., Ivarsson, T. (1998): Clinical Characteristics of adolescents psychiatric inpatient who have attempeted suicide. European Issue of Child Adolescence Psychiatry; 7 (4), 201-208. Linehan, M.M., Camper, P., Chiles, J.A., Strosahl, K., Shearin, E.N.(1987), Interpersonal problem-solving and parasuicide. Washington, Cognitive Therapy and Research, 11 (2), 1-12. Linehan, M.M. i Shearin, E.N. (1988), Lethal stress: A social-behavioral model of suicidal behavior. U: Fisher, S. i Reason, J. (ur.), Handbook of life stress, cognition, and health. New York: Wiley. National institut on Alcool abuse and Alcoolism (1992.), Alcool abuse and Alcoolism from State Trends in Alcool Mortality, 1979-1992; US Alcool Epidemiologic Data References Manual, Volume 5, Rockville. Neuringer, C. (1964), Rigid thinking in suicidal individuals, Journal of Consulting Psychology, 28 (2), 54-58. Ohring, R., Apter, A., Ratzoni, G., Weizman, R., Tyano, S., Plutchik, R. (1996.), State and trait anxiety in adolescent suicide attempters. Journal of the American Academy Child Adolescence Psychiatry, 35 (2), 154-157. Pfeffer, C.R., Martins, P., Mann, J., Sunkenberg, K., Damore, J.P., Gallo, C. (1997.), Child survivors of suicide: psychosocial characteristics. Journal of the American Academy Child Adolescence Psychiatry, 36 (1), 65-74. Rey Gex C., Narring, F., Ferron, C., Michaud, P.A. (1998.), Suicide attempts among adolescents in Switzeland: prevalence, associated factors and comorbidity. Acta Psychiatry of Scandinavia, 98 (1), 28-33. Rao U, Weissman MM, Martin JA, Hammond RW. (1993.): Childhood depression and risk of suicide: a preliminary raport of longitudinal study. Journal of the American Academy Child Adolescence Psychiatry, 32 (1), 21-27. Shaffer, D., Gould, M.S., Fisher, P., Trautman, P., Moreau, D., Kleinman, M. (1996), Psychiatric diagnosis in child and adolescent suicide. Archive of General Psychiatry, 53 (3), 339-348. Shneidman, E.S. (1973), Suicide. Chicago: Encyclopedia Britannica, str. 384. Shneidman, E.S. (1987), A psychological approach to suicide. Washington: American Psychological Association. Sibthorpe, B., Drinkwater, J., Gardner, K., Bammer, G. (1995.), Drug use, binge drinking and attemped suicide among homeless and potentially homeless youth. Australian and New Zeland Journal of Psychiatry, 29 (2), 248 256. Soukas, J., Lonquist, J. (1995.), Suicide attempts in which alcool is involved: a special group in general hospital emergency rooms. Acta Psychiatry of Scandinavia, 91 (1): 36-40. Spirito, A., Lewander, W.J., Levy, S., Kurkjan, J., Fritz, G. (1994.), Emergency department assessment of adolescent suicide attempters factors related to short term follow up autcome. Pediatric Emergency Care, 10 (1), 6-12. Stani, I. (1999), Samoubojstvo mladih:velika zagonetka. Zagreb: Medicinska naklada. Stani, I. (2000), Prevencija samoubojstva maloljetnika. Zagreb, Napredak, 141 (3), 318-327. Thompson, A.H., Barnsley, R.H., Dyck, R.J.(1999): A new factor in youth suicide: the relative age effect. Canadian Psychiatry, 44 (2), 82-85. Vuli-Prtori, A. (2003.), Depresivnost u djece i adolescenata. Jastrebarsko: Slap. Wandle, M., Miller, T.C., Domenico, D. (1992.), Suicidal behavior and riscy activities amond adolescents. International Research of Adolescence, 2 (4), 317-330. Wright, L.S. (1985), Suicidal thoughts and their relationship to family stress and personal problems among high school seniors and college undergraduates. Adolescence, 20 (2), 575-580. }itnik, E., Maglica, T. (2001.), Razumjeti suicid: priru nik za prevenciju. Split: Udruga MI. PAGE  PAGE 1 8<B|(4<VXZh& v:@(<&D»дשааɰа h+xh7= h+xh/ h3hShS h+xhS h+xhT\ h/hT\ h3h3 h3hT\h7=h2Z h?3h6Nh6N h?3h?3 h?3hIxhIxh(=02TXbnr,6<P`b <Tlnp8:6ļĸĸĴİļļĬĬİĬ h+xhThmnUh hThcghz\`6hz\`h7=h2Zhcghmhvnph~ h2Zh2Z h2Z5 h?3h h h2Zh"d5 h+xh"d h/h"dh"d h3hS8Z\$&R466FHNhTV~.02B(*ĿĻĮħבב׈׈׈z h|hF' h+xhmnUh hDoq6hDoqh| h+xh"d h+xh h/h h5hmnUh h"d h 6hh%ukh+ h+xhhh1 heheh~hehT h+xhT h+xhe,*,Drr<n "&(08Fdx$.rbd$HL&VüøٴѴѰѰѬѴ h&h& h&5 h T5h;qh+h hZh h+xh h/h h/h Th ThmnUh1 hLHh|hH^hd? hH^5 h|5hh5; df8z| "xXDZ^JL0fhnX<4`N     پʺʶʺʺʺʺʺʶΝh8~h=Hhs( hB!6hB!hB!6hB!h4h.h95h6h&h95hmnU hhh hcn;56 hcn;5 h+xhcn;h95hcn;6hcn;h ; R$ #........p#8Pp#p#p#p#q$p#p#p#rp#p#p#{ p#"p#p#;-@p#p#p#p#p#p#p#dhgdJ $dha$gd-% $dha$gds $dha$gdCa$a$gd& $dha$gdJ    L^ d(>Z\pr~PR  : #$t$$$$%%%x&'t),$.f..̣hSuhhJhhfLfhNIQ hh-% h&h-%h-%hCaCJaJhphCaCJaJhh)h h-hL h h  h 5h&h&5hshCahp7........h////0 001:1<1>1H1J1N1P1R1T1f1h1l1n1~111111111162<2V2\2j2r2x2222222@334 4<4B4P4ܺhM]hF6hp3 h(v5hF hF6hM]h>?6h>? hM]h>?hIayh6 h\hhh6h h5h-5CJaJ h3H5 h5 h&5 hCah&:.//<1>12244666677Z9\9::;;J=L=>>p#p#p#{ p#p#{ p#p#{ p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#{ p#p#p#p#{ p#p#{ p# $dha$gdJ $dha$gd>?dhgdJ $dha$gdP4X4^4z444444444556666"6$66686<6>6P6R66666666N7P7778 88888$8&8*8,8>8@8D8F8X8Z8l8n8p889999496989F9Z9¾¾²®箩 h Z6h ZhVhmhV6hB3r hmhV hM]h=ohIayh6 h\hhhp3hF hM]hF hF6hM]hF6AZ9\9f9h9l9n9p9r9999999999999999n:x::::::::::;;;D;F;;;;;;;;;;;;<<<*<><B<<<<Ҕ hmhq(hq( hIayh+n hIayhu h+n6hM]hu6 hCchuhM]hIay6 hIay6hIayh+n hM]hu hF6hM]h]6hFhB3r hM]h] hV hQ=:<<D=F=J=L=X=Z=^=`=t=v=D>J>h>>>>>>>R?\??@@@2@4@B@N@f@AAA6BBBHC\C^CzC|C~CCCD$DD@DNDPDTDVDdDfDjD˼˸˴˰˼ˑh.shpihM]hpi6hIayhpi6 hM]hpihWjhuhCchIayh6 h\hh hM]hIay hB3r6hbha6ha hmhq( hIayhB3r hIayhq(hB3r9>2@4@AA^C`C@DBDEEGGTIVIKKLL M"MMMOO(Qp#p#p#{ p#p#{ p#p#p#p#{ p#p#{ p#p#{ p#p#{ p#p#{ p#p#p#p#p#p#{ p#p#dhgdJdhgd $dha$gdJ $dha$gdjDlD~DDDDDDDDDDDDDDXEZE\EvE|EEEEEEEEEEEEF FFFFF&F(F,F.F:FGLGTGZGvGGGGGѻ h&5 hM6hM]hM6hM hM]h B hM]hpi hM]h.s h.s6 hB3r6hM]hB3r6h.shB3rGGGGGGGGGGGGHHHH0HHHHIIII&I4I6IDIRITIVIhJjJlJJJJJJJJJKL`LLLLLLLLMMM"M8MMMNNNN0N2N6N8NJNLNPNĽĽĹĵĽ hM]h4hhIay h\hhhM]hM6hMhM6h4h|E hL+h& hM6 h&6h&hM h_h&DPNRNbN|N6O@OOOOOOOOOPPPQ Q8Q:Q>Q@QTQVQZQ\Q^Q`QlQnQrQtQQQQQQQRRRRRRRRRRRRSS SpSrSSSSSSSTTT"T2T6T8TźŮײhIayhmh6 hIayhq,hCc hmh hM]hWjh4 hq,6hq,hq,6hq, hM6hM]h46 hM]h4hMD(Q*QRRSS^T`T|U~U(V*VlWnWXXYYYYYYYYYp#p#{ p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#{ p#p#p#p#p#p#p#p#p#p# $dha$gdD*a $dha$gd\dhgdJ $dha$gdJ8THT^T`TpTrTvTxTzT|TTTTTTTTTTT4U:U\U^UbUlU|UUUUUV$V&V(V*V6V8VVNVPVTVVVXVZVnVpVVVVW*W,W2W@WHWLWXWjWlWnWWWXXXXX¾¾ hM]h6C hJ36hJ3h6ChM]h&6 hM]h& hWj6 hW:6hp)Fh| hq,6h& h&6 hmhhq,DXXXXX Y|Y~YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYh3Hh0JmHnHuh* h*0Jjh*0JUhDRhDR5 hDR5 h\5 hwh& hM]h& h\hY4hmh 6 h 6h hCchq, hmhLGmYYYYYYYYYYYYYp#p#p#p#yp#p#h]hgd%uk &`#$gd1 $dha$gdD*a 21h:pp3. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List4 @4 %ukFooter  p#.)@. %uk Page Number6U@6 7 Hyperlink >*B*ph "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "&GL-$e.C9EP[]gq}!   8RSTUVdef DEFGHIJKLMNOT+6LL g"$$$z)!+"+R+S++U0t35 6K7u7789>FJP|QNSWXZZ9Z^^^cellnnnqqqsttluwxC~D~E~F~G~H~^~_~~~nobc}~lmcd !܊݊ABߎvwΐϐ/0qrѓғӓԓՓ֓דؓٓړۓܓݓ00000000000000000000000000000000000p000000p00p0000 0 0 00p0(0(0(0(0(00000000808080080p0@0H0H0P0p0P0X0X0X0X0p0`0`0`0`0p0h0p0p0p0p00p0p0p0p0p00p00x00 00p0@0p00p00p0000000000000000000000p000000000000p00p0@0p00p000000000000000000000000p00p00000p@0@0@00@0@008RSTUVfDO6LL$$S+U0t3 67|QNSWZZ9Z^^nluwC~D~E~H~nolmd܊݊ߎwΐϐ/0qrғӓԓՓ֓דؓٓړۓܓ0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(@0(0(0(0(0(0(0(0( 0(0(0(000000@0@00000@0@00@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000@0@0@0@0@0@0@0@0@00000@000000000000w 48|"N(.B6@L(S\ lt}:B* .P4Z9<jDGPN8TXYNQSTUVWXZ[\]^_`a?l.>(QYYORYbYP !!QVc  EF~PR} #9:./CFRS`a-.COT`mn+,uv;<B C ` a v w ~  ' ( { | ; > N P )*CDIKjkvw:;GI   '(kmvx|*,%&-.57OP}~+;]^<>DEWX_`tu!"+,_agh4Lgh]^]^L\vwYZef) * !!+!,!j!k!!!!!""+","V"X"d"v""""""""""""""""""###-#/#p#q#x#y#########Z$\$q$s$$$$%%%%%%%%%4&5&@&A&E&F&h&j&m&n&&&&&&&R'S'o'q'~''''''''''''''''''''''(( ( ( ((;)<)Q)R)Z)[)p)q)w))))))))j*l*r*s*****+++"+Q+S+l+m+++++h,j,X-Y-m-n-------..-./.`.b.i.k......../(/)/>/?/T0o0~00=1>1[1]11111111122226282G2H2Y2Z2~222222222222222222 33S3U3V3W3r33333333334444%4'48494>4?44455555555 6 666G6I666666666666666(7*7H7K7s7u77777q8r8888888p9r9999999e:f:}:~:::::::::::::::;;+;,;>;@;D;E;[;\;b;d;;;;;"<#<)<*<0<2<6<9<<<<<<<<<====>>>>>>>>s?u?????@@%@'@@@A@g@i@t@u@@@@@&A(A9A:AIAKAvAxAAAAAAAAA B BoBpBBBBBBBBB:C;C7D8DNDQDDDDDDDDD&E'E,E-E?E@E~EECFDFFFFFFFFFDGEGMGNGUGWGGGGGdHeH|HHHHHHXIYIIIJ'JdJfJqJrJ|J}JJJJJJJJJJJKKKKKKLLLLELFLxLyLLLLLLLLLJMKMxMyMMMMMMM N NNN N!NNNNNNNNNOOO OPPP*PPPPPPP7Q8Q{QQQQRR(R)R0R3RRRRRRRRRRRRRRRSSLS[SnSoSTTTTTTTT-U.UVVWVVVVVW+WuWwWWWWWWWWWXXXXXXYY!Y"YaYbYxYyYYZZZ ZZZZ"Z#ZKZLZZZ[ZfZgZZZ[[7\8\E\F\J\K\Z\[\m\p\\\\\\\\\\\]]]]]]1^2^V^W^u^v^^^^^^^^^^^^^__``r`u```````=a>a`babbbccccidmdddddddee/f0fsfuf|f}fffffffgghhGhHhhhhhii#i$i+i,iGiHiiijjhlilkllmmmmnnnnooppppppppppZq[qqqqqsss0tuuMuluuuAvCvvvvvvvvwxxxyhyiyyyyyAFHILRTʊ̊ϊЊҊԊ܊݊ z{-.45CDTUqsvwy{Ìˌ͌Όь֌،"#-02478@BWZklxy %'(+13=?͎ΎԎ֎ߎdetuÏŏƏɏΏЏӏԏڏ܏WXabfhklnpux~̐А֐ؐېܐ !"%/08:;<=@HJKLMPTVWX̑Αёґؑڑ!')*+,/79<=CEÒŒɒ̒&'QRbcpsy{|œƓѓݓ78QVc #COS`~*;56KLK\ f"v"$$$%y)) +"+Q+S+++T0o0s3355 6 6J7K7t7u7778899>>FFJ'JP*P{QQMS[SW+WXXZZ8Z9Z^^^^cceekllnnnnqqqqs0tkuluwwxyB~H~]~_~~~moac |~kmbd!ۊ݊@Bގux͐А.0psГݓ8QUVO` P t"+Q+H-z-^88"<9<YZ``ilklqqkoɁ߆ч{5BcRsݓݓNeva^dr8#)Ԡ.3D%k r5Ҭ^i^`o()   ^ `hH. \ L\ ^\ `LhH. ,,^,`hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ll^l`hH. <L<^<`LhH.  ^ `OJPJQJ^Jo(-  ^ `OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHff^f`OJQJo(hH66^6`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHov v ^v `OJQJo(hH  ^ `OJPJQJ^Jo(-  ^ `OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hHTT^T`OJQJ^Jo(hHo$$^$`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH^`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH..3 r5^d#)&F 6J^#"~p(v4eLe=Fa :1 e1 % 1 T,Vvf+%<+4Eqr}2j*YA6HZjTiYy =!n#v@$-%hi&X(q(s()r)*:+$ ,c,2--&/C0K2?3J3p3Y4:4O4T46B*698rS9>;cn;13<7=Q=>?=vAyA B6BZCsCEp)F3HLH#I\IJKH^ @LsF'=Hr N$.04ORe2Z+SsW/|6NnR"dW:vn%30`.u /=T95:4U$d?st[HMwFa emO [q_Su7F!(}~Rl\mCaBDRo=XB!^Q"6Ct|Eq8O!X+B;m1=WXHa 5 o::{n%  &jt{Lu$}5yr YuT\ S3:~R` Z5N)Z%J]@UUXx UUl#$%'(+2348<=>@BEGJ@@ @@@$@&@(@,@0@2@<@@@N@P@R@V@X@^@l@n@p@x@@@@@@@@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"B&B&/脆}K }K !r4 3QH ?  Zora ItkoviNevaNeva    Oh+'0  4 @ L Xdlt| Zora ItkoviooraNevaItkevaevaNormalkNevalk2vaMicrosoft Word 10.0@F#@/{-@H*@H*}՜.+,0 hp|  N/A KA  Zora Itkovi Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~ Root Entry F% 1TablekWordDocument4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q