ࡱ> 5@<bjbj22 XXo^^^9998:,>:|)T::(;;;<<<RRRRRRR$URiWR^<<<<<R;;SyMyMyM<8;^;RyM<RyMyMNQF^R;: K9DXRR$S0)TpRWLW0RrdW^R$<<yM<<<<<RR$19]M9 TERAPIJSKO JAHANJE I REHABILITACIJSKE ZNANOSTI SA}ETAK U radu se razmatra relativno nova terapijska metoda u nas, koja osigurava djelotvornu i stimulativnu terapiju za osobe s invaliditetom, kao i osobe koje imaju poteakoa u socijalnoj i emocionalnoj adaptaciji  o metodi terapijskog jahanja. Konzultirajui izvore u svijetu i u nas, autori daju jasan pregled razvoja terapijskog jahanja i sadaanjeg polo~aja metode unutar rehabilitacijskih znanosti.U terminoloakom razmatranju objaanjavaju se pojmovi: hypoterapi-ja, zdravstveno jahanje i volta~iranje i aportsko jahanje.Posebno mjesto u lanku zauzimaju indikacije i kontraindikacije za terapijsko jahanje, kao polaziate svake konkretne akcije. Vlastitu zainteresiranost za primjenu ove metode u Hrvatskoj autorice neskriveno pokazuju u dijelu koji nosi naziv  U itelj-konj kao pokreta  razvoja emocionalne i socijalne inteligencije djeteta . Na kraju se daje prikaz rada volontera koji su stup jaha kog programa osoba s invaliditetom. Namjera autorica je da ovim lankom razjasne zna ajnu terapijsku metodu, ali i potaknu itatelje na uklju ivanje u jednu od mnogobrojnih aktivnosti koje nudi terapijsko jahanje. Terapijsko jahanje i rehabilitacijske znanosti Primjena konja u terapijske i rehabilitacijske svrhe se~e unazad etiri stoljea. Sna~an poticaj u novije doba predstavlja podvig Liz Hartel iz Danske, koja je na olimpijskim igrama u Helsinkiju (1952.) osvojila srebrnu medalju za dresuru. Iako oboljela od dje je paralize, ona je, u konkurenciji s mnogim mladim i zdravim osobama, postigla zavidno visoko drugo mjesto, jasno osvjestivai va~nost upotrebe konja u terapiji. Od tada je terapija jahanjem privukla pozornost stru njaka i ljudi koji se profesionalno bave konjima. Ranih aezdesetih godina u SAD-u su postojala tri centra za terapijsko jahanje, od kojih je najpoznatiji Windrush. Osnivanje Cheff Centera i North American Riding of the Hendicapped, (1969.) pokrenulo je diljem svijeta irenje terapijskog jahanja. Danas u SAD-u ima preko 660 centara, a njihov broj stalno raste. U razvijenim zemljama Europe centri terapijskog jahanja formirani su u sklopu veih rehabilitacijskih ustanova, koje svoja iskustva prenose manjim rehabilitacijskim centrima. U Hrvatskoj su u fazi registracije dva takva centra (Zagreb, Osijek), a postoje inicijative da se formiraju u sklopu manjih ustanova za rehabilitaciju (Zadar, Rovinj i drugi) 2. Terminologija Joa uvijek vlada zbrka u upotrebi izraza  hypoterapija ,  pedagoako jahanje ,  volta~iranje ,  jahanje invalida i sl. Ovisno o ciljevima koje ~elimo postii javila se potreba za stanovitom terminoloakom podjelom, ali joa viae potreba za nadila~enjem zatvorenosti razli itih znanstvenih disciplina, koje zajedni kim djelovanjem moraju prii prou avanju tako kompleksne realnosti koja se dogaa terapijskim jahanjem. Terminologija prihvaena u ovom lanku te~i da objedini izraze koji su u airokoj prakti noj upotrebi, uva~avajui znanstvenu hijerarhiju pojmova. Tri su temeljna podru ja koja indiciraju potrebu primjene konja u terapijske svrhe: medicina: terapija sa ciljem razvoja motorike invalidne osobe ili  hypoterapija ; pedagogija/defektologija: terapija sa ciljem razvoja osobnosti ponaaanja,  pedagoako jahanje , defektoloako jahanje ; aport:terapija u cilju rekreacije, takmi enja, razvoja motivacije i sl. ili rekreacijsko jahanje. Navedenu shemu odnosa mo~emo prikazati: 1/ (Molim u shemi umjesto  terapeutsko jahanje staviti terapijsko jahanje!)  EMBED CorelDraw.Graphic.8  2.1. Hypoterapija je terapija s konjem i na konju. Preciznija definicija glasi:  Pod hypoterapijom podrazumijevamo fizioterapijske postupke kod kojih su invalidi, bolesnici i konj, sa svojim trodimenzionalnim pokretima, sudionici unaprijed planiranog i osmialjenog medicinsko-terapijskog tretmana, pri emu je ovjek, kroz sveukupne kretnje, tjelesno, emocionalno, duaevno i socijalno anga~iran. 2/ Hypoteraijski tretman ima neurofizioloaku osnovu i mora biti propisan od lije nika, za svakog pacijenta pojedina no, individualno doziran s unaprijed izraenim terapijskim planom. Niti jedan drugi tretman ne nudi mogunost invalidima s teakim oateenjima motorike kretanje u prostoru u uspravnom polo~aju, koje mo~e usmjeravati kako ~eli, na tuim nogama! Razlog tome je trodimenzionalno ljuljanje konjskih lea kod pokreta konja (gore-dolje; desno-lijevo; naprijed-natrag), a rezultat je rotacija zdjelice i trupa jaha a (90 12X/min). Sjedei na toplim leima konja, invalid mora neprekidno reagirati na te pokrete, do aravajui stvarno kretanje unato  oduzetosti nogu. Naime, snagom miaia trupa on se uspravlja protiv sile te~e i dobiva osjeaj stabilnog simetri nog polo~aja tijela. Zbog stalnog njihanja ispru~enih nogu i mobiliziranja kukova, hipoterapeuti moraju naro ito paziti na polo~aj zdjelice od koje se pokreti usmjeravaju prema trupu i udovima. Istovremeno su anga~irani i veliki zglobovi (ramena i kukovi), pa je gruba i fina motorika udova olakaana. Posao i trud ove dugotrajne terapije vrlo brzo se pretvara u suradnju izmeu konja i ovjeka - pacijanti naj eae u konju vide prijatelje, dok vodi i konja ostaju u pozadini. Hypoterapija kao oblik fizioloake terapije omoguava pokrete koji aktiviraju bolesne miaie. Ako i ne doe do zna ajnijih poboljaanja ravnote~e i koordinacije, poticanja osjeta i normalizacije disanja, iskustva iz prakse su pokazala da se progresija distrofije miaia zna ajno zaustavlja.3/ Razlog tome je zastupljenost u hypoterapiji spektra razli itih pokreta, odr~avanja ravnote~e, koordinacija, uklju enost senzorike i odgovarajueg disanja. Hypoterapija je slo~en terapijski postupak koji mora biti strogo individualno doziran od strane lije nika, ato je osnovni preduvjet za odgovarajui postupak lije enja usmjeren ka planiranom cilju. Zbog mnogostrukog djelovanja pokreta konja na "jaha a" mora biti jasno da lai ki i neprofesionalni postupak mo~e atetiti pacijentu. Zato je dodatno akolovanje fizioterapeuta nu~no. Osobe koje ~ele zavraiti dodatno akolovanje za hypoterapeuta moraju imati najmanje srednju medicinsku akolu  smjer fizioterapije, i najmanje jednogodianju praksu. _____________________ 2.2. Zdravstveno-pedagoako jahanje i volta~iranje Zdravstveno-pedagoako jahanje se prije svega odlikuje odgojnom funkcijom. Sam pojam podrazumijeva pedagoake, psiholoake, fizioterapijske, rehabilitacijske i socio-integrativne ponude tretmana putem terapijskog jahanja. Rije  je o individualnom napretku osobe preko medija konja, koji ima povoljni utjecaj na njezin razvoj, zdravstveno stanje i ponaaanje. Volta~iranje kao vid pedagoakog jahanja koji u srediatu ima jahanje radi ophoenja s konjem. Ono je u potpunosti usmjereno na razvoj i poboljaanje emocionalnog, duaevnog, tjelesnog i socijalnog stanja osobe. Indikacije za provoenje terapije zdravstveno-padagoakog jahanja i volta~iranja su naj eae: nepredvidivo i upadljivo asocijalno ponaaanje, duaevne smetnje, poremeaj osjetila, slaboumnost, problemi kod u enja, problemi opa~anja, problemi govora, problemi u emocionalnom i socijalnom podru ju. Sva gore navedena stanja pokazuju siromaatvo u dru~enjima, smanjeno samopouzdanje, plaaljivost, slabost i pomanjkanje volje, nedostatak socijalne prilagoenosti, sklonost agresiji, frustracije, smanjenu toleranciju, te hiperaktivnost. Tretman ne~eljenih postupaka u ponaaanju zapo inje stvaranjem emocionalnog kontakta s konjem, potom se planiraju vje~be zdravstveno-pedagoakog jahanja, a osoba usmjerava na grupu i njezinu dinamiku. Kod pedagoakog jahanja i volta~iranja konja mo~emo gledati kao  ko-terapeuta koji svakoga prihvaa onakvog kakav je, on ne ocjenjuje i nema predrasuda, ali reagira spontano na dobre ili loae postupke, i zato odreuje prirodne granice ponaaanja. Promjene ponaaanja mogu se realizirati samo uz specijalno dresiranog konju za tu svrhu. Zdravstveno-pedagoako jahanje i volta~iranje je vrlo slo~en terapijski postupak, iji se ciljevi mogu raa laniti na etiri podru ja: podru je motorike: poboljaanje tjelesnog dr~anja uz u~ivljavanje u pokrete konja, popuatanje i oslobaanje tjele- sne uko enosti zbog ritmi kog pokretanja konja, poboljaanje ravnote~e i koordinacije, poboljaanje vlastitog opa~anja o svojoj tjelesnoj grai. emocionalno-spoznajno podru je u enje opa~anja u enje primanja kritike od odraslih osoba, razvoj samopouzdanja, smanjenje strahova, ja anje vjere u vlastite sposobnosti, razvoj svijesti o odgovornosti, poviaenje tolerancije kod frustracije. socijalno podru je dru~enje i odr~avanje zajedni- ko postavljenih ciljeva, priznanje sposobnostima drugih, u iti praviti kompromise (pot initi vlastite zahtjeve grupnoj dinamici) smanjenje agresivnog ponaaanja, izgradnja veza  dru~enje, razvoj samopouzdanja. Svi ovi slo~eni ciljevi mogu se ostvariti uspostavljanjem odgovarajuih primjerenih odnosa u trokutu konj-dijete- zdravstveni pedagog. Tim stru njaka koji provodi pedagoako jahanje i volta~iranje sastoji se od defektologa, pedagoga, psihologa s obaveznom dodatnom teorijskom i prakti nom izobrazbom o terapijskom jahanju. Pedagoako jahanje se mo~e izvoditi individualno i u volta~er-grupama (najbolje od 4-6 djece) 2.3. `portsko jahanje invalida `portsko jahanje invalida je terapija sa razli itim ciljevima: rekreacija, takmi enja, razvoj motivacije i sl. Paleta ponude je aarolika  od punovrijednog provoenja slobodnog vremena, do regularnog aportskog natjecanja. No, na prvom mjestu je socijalna integracija invalidne osobe. Jer, jahanje je jedini aport u kojem se invalidi mogu mjeriti sa zdravim ljudima  konj to ini moguim. Kod jahanja su isti zahtjevi kod zdravih ljudi i invalida, a invalidi mogu svoje probleme kompenzirati posebnim pomagalima kao ato su specijalno napravljene uzde, sedla i stremeni. Svoju sposobnost za jaha ki aport invalid-jaha  mora prethodno provjeriti kod lije nika. Ako nema kontraindikacija mo~e se po eti baviti ovim aportom. I vrlo teaki invalidi, bez udova, mogu postii zavidne rezultate u jahanju. Nedostatak udova nije zapreka da se prepuste pokretima konja. ak nakon amputacije, poremeeni osjeaj ravnote~e mo~e biti najlakae uvje~bavan i opet pronaen, upravo kod jahanja. Odreena sekundarna oateenja, kao na primjer iskrivljenje kralje~nice, mogu biti ubla~ena. 3. Indikacije i kontraindikacije za terapijsko jahanje 4/ Nema loaih konja, postoje samo loai ljudi koji su radili s njima. Postoje mnogi ljudi s fizi kim, emocionalnm i mentalnim teakoama. Dok fizi ke mo~emo vidjeti, mentalne i emocionalne te~e je uo iti, napose u povranom odnosu. Sve osobe s problemima, tjelesne ili psihi ke naravi, imaju neku vrstu invaliditeta. Skoloniji su emocionalnim oscilacijama, strahu od neuspjeha, manjka im samopouzdanje i imaju manje aansi za uspjeh u ~ivotu. Terapijski postupci openito slu~e za lije enje i ozdravljenje. Jedan od terapijskih postupaka je terapijsko jahanje koje se koristi u rehabilitaciji osoba s invaliditetom, a takoer je sredstvo izgraivanja samosvijesti i samopouzdanja osoba s emocionalnim i duaevnim teakoama, kod problema socijalnog ponaaanja, teakoa u u enju i u prevenciji ne~eljenog ponaaanja mladih. Veoma je airok krug onih kojima terapijsko jahanje mo~e pomoi. Pri tome je osnovni stav terapeuta  Oni mogu u initi uvijek viae nego ato misle da mogu. Osobama s invaliditetom terapijsko jahanje mo~e pomoi da shvate kako je s njima sve u redu; osobama s emocionalnim i mentalnim problemima daje novu motivaciju za ~ivot i rad. Imajmo na umu: gubitak samopoatovanja mo~e biti jednako pora~avajui kao i gubitak mentalne sposobnosti. Postoje dvije istine u terapijskom radu uz pomo jahanja: -Svi ljudi, invalidni ili ne, mogu u initi viae nego ato misle; - U itelji i terapeuti vjeruju u to. 3.1. Psihi ki problemi kao indikacije za zdravstveno-pedagoako jahanje Postoje karakteristi ni psihi ki problemi ljudi, naro ito mladih, s kojima se esto suo avaju zdravstveni terapeuti pedagoakog jahanja: Emocionalni problemi ili nesposobnost iskazivanja emocija na na in da ih okolina prihvaa. Uzroci takvog stanja koje rezultira nesposobnoau osobe da se ponaaa na na in kako je prihvatljivo u druatvu, su mnogobrojni. Mogu biti potaknuti razli itim mentalnim ograni enjima tih osoba, koje zbog svoga hendikepa nisu dorasle mnogim situacijama. No, esto se javljaju kod potpuno normalnih osoba, zbog postupaka okoline. Vrlo esto uzrok mogu biti neadekvatna o ekivanja, naro ito roditelja i osoba iz u~e sredine. Ali isto tako, uzrok mo~e biti odsustvo brige okoline i interesa za dijete , gubitak roditelja, nesporazumi u akoli, zajednici, s vranjacima, problemi u ljubavi, samopoimanju i sl. Neadekvatni stavovi okoline takoer mogu voditi emocionalnim problemima osobe, koja te stavove ne prihvaa. Napuatena djeca, zlostavljana djeca, djeca iz obitelji koje su  prezaposlene da bi se bavile njima, sve su to potencijalni emocionalni bolesnici. Naae urbano druatvo nudi (daje) malo aansi mladima da rade neato u emu su korisni, da bez dodatnih nov anih optereenja roditelja u e mnoge vjeatine na koje e biti ponosni. Suvremena civilizacija sve manje daje mladima mogunost stjecanja iskustva zajedni kog rada, da budu ponosni jedni na druge. Sve je viae zahtjeva da dr~ava preuzme odgovornost za odgoj mladih, kroz potporu obiteljima, akoli, kod vanakolskih aktivnosti mladih. Teakoe u u enju koje takoer mogu nastati zbog raznih razloga. Djeca u akoli ne napreduju u skladu sa svojim mogunostima. Od njih se sve viae tra~i da prihvate verbalno u enje bez zornosti (iskustva), da sjede u u ionici i sluaaju u itelja kako objaanjava injenice, umjesto da u e kroz djelovanje. Nije rijetkost da dijete s izra~enijim poteakoama u u enju prestane normalno funkcionirati i reagirati na normalne podra~aje. U enici s disleksijom i disgrafijom, zbog smanjene sposobnosti itanja i pisanja nerijetko imaju teakoe u u enju. Zbog lezije na mozgu imaju i loaiju koncentraciju pa~nje koja blokira u enje. Djeca sa smetnjama u razvoju (mentalna retardacija) imaju smanjene mogunosti u enja i rada na normalnim razinama. Oni percipiraju svijet potpuno druga ije nego osobe s normalnim sposobnostima. Problemi vida ili sluha, govora ili motori ko-senzornih aktivnosti, mogu, kod neadekvatnog pristupa, dovesti do teakoa u u enju. Autizam ,kao najslo~eniji porbrt,2 F"RVXh. !!8"""# ####2#<#T#$8$''$(`(Ⱦُُُt٩ghI56CJOJQJjf? hIUVmHsHjhIUmHsHhI6CJOJQJmHsHhI5CJOJQJhICJOJQJhI5CJmHsHhICJmHsHhImHsHhI5OJQJhICJOJQJmHsH hI5hIhI5CJOJQJmHsH(`brt ,.02 BDVXr r r r r  r  r r r r r r r v: r r r r r  r r r r `$a$$`a$` & F$`a$`$a$6:X !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r 2 ^2  & F!!6"8""######## #"#$#&#(#*#,#.#0#2#..377r r r r r KJr r r r r r r r v:r v:r v:r v:r v:r v:r v:r v:r v:r v: r r r  r r `$a$`(6*f*+x,,---t000001P6l67777^8`88R9p9:";*;D;:<P<<<< ?ABCCtDDDD&E0FxOOOOOQQXXҳҳhI6mHsHhIOJQJmHsHhI5CJOJQJmHsHhICJOJQJmHsH hI56CJOJQJmHsHhImHsHhI6OJQJmHsHhIhI5CJOJQJhICJOJQJ677777^8`8(;< ?C&E0FVFFG\GGGBHDHHHHr r r r r r v:r r r  r r r r r r r r r r r r r r $2 ^2 a$$ & Fa$$ & Fa$$`a$$a$`H$ILIII&J(JNJJK4KKKL4L6LFMxOzOOO.TXXXr r r r r r r r r r r r r r r r r r r r  r  r r r $`a$$a$$ ^ a$$ & Fa$$a$$ & Fa$XXX"YRYTY:\``b cccccc:dddeeklbpdps>uwr r 2r 2r 2r 2 r  r r r r r r r r r r r r r r r  r r  r r r r `$a$$a$XTYt[[cdeeedppwx$R^x(0h̚p"$^L.Vzhn>bn| BؿؿhI5CJOJQJmHsHhICJOJQJmHsHhICJOJQJmHsHUhI5mHsHhImHsHhI6mHsHhI56mHsHhI6CJmHsH>emeaj u toj sferi, zahtijeva poseban pristup u radu stru nog tima. Ipak, najvei broj djece koji pokazuju manje ili vee teakoe u u enju imaju teakoe koncentracije. One mogu biti uvjetovane mnogobrojnim razlozima. Na primjer dijete s hiperkineti kim sindromom (izra~ena motori ka aktivnost, nestabilna pa~nja, impulzivnost) u pravilu ima teakoe u u enju. Nije lako u iti dijete koje nije u stanju mirovati, koje nija rzvilo samokontrolu. Poteakoe koncentracije imaju mentalno retardirane osobe, osobe s emocionalnim problemima i sve druge osobe koje iz nekog razloga imaju poteakoe u u enju. Svi ljudi s psihi kim problemima i neadekvatnim socijalnim ponaaanjem trebaju terapiju koja e ih nau iti kako svladati svoje probleme i ponovno nau iti komunicirati s drugima. U tome im od posebne pomoi mo~e biti u itelj-konj. Postoje naime brojni dokazi da konji, specijalno obu eni u tu svrhu, mogu pomoi, ak  izlije iti mnoge od navedenih problema. Za mnoge ljude, konj kao terapijsko sredstvo, mo~e ubrzati izgradnju samosvijesti i samopouzdanja, mo~e pru~iti novu ljubav i sigurnost, mo~e usaditi novu motivaciju za u enje. Kontrolirajui konja, osobe po inju kontrolirati sebe, Komunicirajui s konjem po inju komunicirati i s drugima. terapijsko jahanje za njih ini viae od rada na spravama za vje~banje. Zahvaljujui jahanju, tijelo postaje ja e, a misli jasnije. Jahanjem u imo kako ovladati emocijama. Kroz brigu za konja i jahanje razvijaju se mnogobrojne sposobnosti. Kroz rutinu treninga, sedlanje, jahanje, rad na farmi, uz pozitivan stav, razvija se i u i: - zadr~avanje pa~nje na du~e vrijeme, - spretnost i koordinacija pokreta, - prostorni odnosi, - komuniciranje i sluaanje, - gledanje i pamenje, - samokontrola,samopouzdanje, ponos - kontroliranje straha, - mogunost da se bude uspjeaan, - suradnja i osjeaj za ~ivot u zajednici. 3.2. Tjelesni problemi kao indikacija ili kontraindikacija za terapijsko jahanje Iskustva terapijskog jahanja pokazala su uspjeaniji oporavak mnogih osoba s invaliditetom, mada kod svake indikacije (vrste invaliditeta) postoji specifi nost u metodi rada, izboru konja za jahanje invalida, vrsti opreme i sl. Pri tome je osobito va~no da sudionici u terapiji  konji, imaju besprijekorne manire dok se s njima vje~ba ili trenira. To su obu eni konji koji ne reagiraju na buku, nagle zvukove, ne ine nagle pokrete, znaju  otrpjeti i kada ih iste nevjeate drhtave ruke, paze gdje stavljaju noge kako ne bi povrijedili slabo pokretne ili nepokretne osobe pored sebe. Najzna ajniji razlog uspjeha koji posti~u osobe s tjelesnim invaliditetom uz pomo konja, jeste injenica da konj pokree tijelo jaha a na na in vrlo sli an ljudskom hodu. Za osobe koje su stalno u invalidskim kolicima to je nenadoknadiv osjeaj: svaki miai i tetiva na tijelu radi na na in koji osoba s teakim invaliditetom mo~da nije nikad (ili ve dugo) osjetila. Ti pokreti poma~u ja anju miai ne snage invalida. Kada steknu vjeatinu jahanja, on dobija novi osjeaj samostalnosti i osjeaj visine nad ljudima, koje ina e uvijek gleda iz ni~e perspektive. Tu se rjeaavaju mnogi problemi, stvara se radost, osvjeatava napredak i osjea zadovoljstvo postizanja uspjeha. Stanja u kojih se naj eae koristi terapijsko jahanje: Spina bifida, bolest koju karakterizira nepravilni zavraetak lene mo~dine s nepotpuno razvijenim kralje~nicima, i koja se po te~ini invalideta mo~e manifestirati u tri oblika, teaki, umjereni i blagi. Svaki od oblika zahtijeva posebne mjere; Anemija srpastih stanica ili prisutnost srpastih stanica u krvi koji ne nose hranjive tvari kao zdrava krv; Ozljede lene mo~dine, s izuzetkom kod ozljeda lene mo~dine u predjelu vrata ili kod oateenja prsnog koaa; Zakrivljenost lene mo~dine manjeg intenziteta(skolioza bo na zakrivljenost, kofoza  grbavost, lordoza   auplja lea), bolest kod koje nema strukturalnih promjena u mo~dini; Dje ja koja dovodi do oduzetosti jedne ili viae grupa miaia; Epilepsija ili poremeaj centralnog ~iv anog sustava karakteriziran nekontroliranim pra~njenjem neurona, kada je lijekovima dovedena pod kontrolu; Traume u glavi s posljedi nim neuroloakim poremeajima u vidu spasti nosti, atetoza ili ataksija, uz esto promijenjen periferni osjet; Multipla skleroza koju karakteriziraju, ataksija i spasti nost miaia trupa i udova; Miaina distrofija u bla~im oblicima koja nastaje zbog loaeg dovoda hranjivih tvari u miaie ato uzrokuje miainu atrofiju. Postoje razli ite vrste ove bolesti (genetska mutacija ili naslijeeni X-gen) koja je progresivna i degenerativna, a tipi an je problem sa te~inom kada dijete postane vezano za invalidska kolica; Stanja poslije mo~danog udara sa perifernim neuroloakim ispadima tipa hemipareze, sa ili bez smetnji govora. Cerebrovaskularni udar kod kojeg krvarenje ili blokada u mozgu uzrokuju razli ite stupnjeve oateenja; Stanja nastala kao posljedica bolesti ili drugih uzroka: sljepoa i gluhoa. Nerijetko ove osobe imaju nisku razinu frustracije,a mogu postojati poteakoe u ritmu i ravnote~i; Stanja nakon amputacije udova, uzrokovanih traumom ili kirurakim zahvatom radi maligne ili neke druge bolesti; Sistematske upalne bolesti zglobova u fazi remisije. Kod navedenih indikacija, ukoliko je osoba motivirana za terapijsko jahanje, gotovo bez iznimke dolazi do zna ajnog poboljaanja tjelesnog i psihi kog statusa. Stanja kod kojih terapijsko jahanje mo~e uzrokovati pogoraanja, navodimo kao kontraindikacije za terapijsko jahanje. To su slijedeastanja: specifi ne upale zglobova, nestabilnost vratne kraljeanice kao posljedica trzajne ozljede, nedostatak kosti lubanje nakon kraniotomije, ia aaenje kukova, osteoporoza te~eg stupnja, osteogenesis imperfecta (bolest krkih kostiju), izra~enijim oateenjima kralje~nice, hydrocefalus sa poviaenim intrakranijalnim tlakom, neuromuskularnih bolesti sa izra~enim umorom miaia, epilepsije ako je bilo napadaja unutar 6 mjeseci, izra~enih problema kod spine bifide ili mo~danog udara, amputacije dijela zdjelice, tumora, izra~enih komplikacija kod dijabetesa, kardiovaskularnih izra~enih problema, hemofilije, izra~ene pretilosti, otvorenih rana. Odluku o tome da li osoba s odreenom bolesti ili invaliditetom smije ili ne smije jahati, u svakom slu aju donosi lije nik specijalista, koji propisuje terapiju, na in izvraavanja. Postoje jasno odreena pravila ato u initi kod svake indikacije za jahanje, kojeg i kakvog konja odabrati, te koju posebnu opremu koristiti. Terapijsko jahanje je slo~ena terapijska metoda koja daje dobre rezultate samo ako se radi visoko profesionalno i znala ki. U tom e slu aju fizikalni u inci biti veoma dobri, kako u poveanju miainog tonusa, poboljaanju funkcionalnog kapaciteta kardiovaskularnog sustava, poboljaanju ravnote~e, koordinacije, ope gipkosti tako i u razvoju govora, uvstvenom razvoju, socijalnoj komunikaciji, napose motivaciji i mentalnim procesima. 4. Konj kao  u itelj i kao pokreta  razvoja emocionalne i socijalne inteligencije djeteta I sve je nabrojano okupljeno oko strpljive ~ivotinje  konja. Terapeuti dobro znaju  ako ljudi nisu razumjeli konja, pa se prema njemu neadekvatno ponaaaju, i konj e se nakon odreenog vremena po eti loae ponaaati. Ova se injenica mo~e odnositi i na djecu: ako ih ne razumijemo i neadekvatno se prema njima ponaaamo, i oni e se nakon odreenog vremena po eti loae ponaaati. U ve poznatom trokutu dijete-konj-terapijsko osoblje, konj postaje izuzetan u itelj.  Bezbroj je puteva do vrha planine. Terapijsko jahanje je jedan od njih. Konj viae ne mo~e promijeniti svijet  ali mo~e promijeniti nas. 5/ Prije nego ato se uope zapo ne s terapijskim jahanjem, dobro je neato nau iti o konjima. Jahanje nije vo~nja na motoru  stroju. }ivotinja na kojoj jaaemo, koja nas nosi, ima svoju ud, svoj karakter, svoje instinkte, volju. Kako e se ponaaati u odreenoj situaciji, ovisi u velikoj mjeri od nas; od stupnja savladanosti vjeatine jahanja; od naaeg trenutnog raspolo~enja; od naaeg postupka prema konju& Konji nisu ljudi, a naj eaa prepreka razumijevanju bilo koje ~ivotinje, posebno ovako velike i sna~ne kao ato je konj, jest naaa sklonost da joj pripisujemo ljudska obilje~ja. Konji pokazuju obrasce ponaaanja koji ponekad nalikuju ljudskim, ali su ipak ~ivotinje. Konj, meutim, ne mo~e biti zloban, pokvaren, ne zna lagati i u principu nikome ne ~eli zlo& Loaa iskustva konji uglavnom stje u s ljudima koji s njima postupaju grubo. Uporaba snage u odnosu s konjem nema smisla, on je, u svakom slu aju, nekoliko desetaka puta ja i od najsna~nijeg ovjeka, pa je odmah jasno da su ovjeku potrebne joa neke vjeatine u ophoenju. 6/ Postoji itava paleta pravila kako se ponaaati uz konja i kako se ophoditi s konjem. Potrebno ih je, jadno po jedno, nau iti i prakti no svladati. Ipak, temeljno pravilo dru~enja s konjem jeste pokazati mu stalo~enost i ljubav, kako bi se konji osjeali sigurno i vjerovali u naae dobre namjere.  Najvei neprijatelj u dru~enju s konjima je strah. Konj prepoznaje strah bez iznimke. Instinkt mu govori da je u opasnosti, jer od ovjeka koji se boji ne mo~e o ekivati niata dobro. 7/ Sa svojim osobinama, u programu terapijskog jahanja, konj mo~e poslu~iti kao instruktor u stjecanju sposobnosti i vjeatine prepoznavanja emocija, njihove kontrole i pravilnog usmjeravanja. Konj doista mo~e pomoi ovjeku da postigne sklad sa samim sobom i sa svijetom oko sebe. To je potrebno svakom ovjeku bez iznimke, pa se program terapijskog jahanja, pored nabrojanih indikacija i kontraindikacija, mo~e koristiti i preventivno, naro ito kod mladih. Svaki mladi ovjek, i bez evidentnog hendikepa ili problema, treba pomo da stekne samopouzdanje, povjerenje u sebe i druge, osjeaj vlastitog smisla i svrhe ~ivljenja. Komunikacija s konjem daje snagu, sposobnost i sigurnost. 5. Terapijsko jahanje i volonteri Osnovna zadaa volontera je voditi konja i pomagati jaha u tijekom jahanja. Oni su uklju eni u brigu oko konja ( iaenje konja, podizanje kopita, stavljanje opreme, voenje konja, hodanje pokraj konja i sl.) te druge neophodne poslove bitne za odr~avanje farme. Volonteri predstavljaju stup jaha kog programa s invaliditetom, koji ne mogu jahati bez njihove podrake i pomoi. Oni unose entuzijazam i odanost u program terapijskog jahanja, ulijevaju osjeaj zajedniatva i meusobnog povjerenja. Sve udruge za terapijsko jahanje za osobe s posebnim potrebama po ivaju na volonterima. U SAD-u na primjer, u Denveru (NARHA) kao pomo 30.000 hendikepiranih osoba volontira 20.000 ljudi. U Hrvatskoj je volonterstvo relativno novo podru je, koje prihvaaju mnogi mladi ljudi. Tako je u Zagrebu na farmi  Krila brigu za oko 50 hendikepiranih osoba preuzelo 200 volontera. Unato  tome ato je volonterstvo neprofitna, neplaena i nekomercijalna aktivnost, sve je viae mladih ljudi koji ~ele pomoi drugima i svojim doprinosom razviti odreenu aktivnost. Kao i sve druge sudionike u terapijskom jahanju, i volontere treba sustavno i odgovorno pripremiti za njihov posao. Veoma je va~no pravilno nadgledati volontere, shvatiti njihovu motivaciju, pomoi im da shvate kako njihov posao ima smisla i koristi. Pozitivna i opuatajua atmosfera u radu s konjima nerijetko je razlog ato se volonterstvo shvaa kao aktivni odmor za one koji su umorni od akole i posla. Zaklju ak Upotreba konja u terapijske svrhe omoguava povoljan utjecaj na fizi ke, psihi ke i mentalne probleme jaha a. Terapijsko jahanje, dakle, s viae strana utje e na rehabilitaciju. Ono omoguava normalizaciju na ina ~ivota osoba s razli itim tjelesnim i drugim oateenjima i teakoama. Terapijsko jahanje ide i prema nadama roditelja. Ono pru~a korist u svakodnevnom, obiteljskom ~ivotu osobe. Ne mo~emo ne zavraiti izlaganje na na in kako je to u inila V. Heri8/, rije ima g. Nicholasa Evansa u knjizi ovjek koji je aaptao konjima:  Plesanje i jahanje  ista stvar. Rije  je o povjerenju i pristanku. Muakarac i ~ena se dr~e. Muakarac vodi, ali ne vu e ~enu sa sobom; ona ga osjea i prati. Usklaeni ste i kreete se u ritmu jedno drugog, slijedite osjeaj. Koriatena literatura 1/ Hrvatska udruga fizioterapeuta, Sekcija za hipoterapiju u bolnici za ortopediju i rehabilitaciju  Prim.dr.Martin Horvat Rovinj, broaura uz stru na predavanja o hipoterapiji, 2000. 2/ Molnar M.: Osterr kuratorium fur therapeutisches reiten, Mosaik, Graz, 2000. 3/ Razgovor s distrofi arima i njihovim roditeljima na farmi  Krila , Zagreb, 2000. 4/ U ovom dijelu koristimo materijale s meunarodnog skupa o terapijskom jahanju, uz dozvolu gospoe Marj Kittredge, hypoterapeutkinje iz Sjedinjenih Ameri kih Dr~ava, Centar za tjelesne invalide, Dubrava, Zagreb, 2000. 5/ Davorka `uvak, defektolog, predsjednica udruga za terapijsko jahanje, instruktor jahanja hrvatske jaha ke reprezentacije, izlaganje na meunarodnom skupu, Centar za tjelesne invalide, Dubrava, Zagreb, 2000. 6/ Heri Vlasta: Po etnica za jaha e, Edicije Heri, Biblioteka Sagana, knjiga I, Zagreb, 2000. 7/ Ibid, str. 16. 8/ Ibid, str.17. 9/ KAPELLER, B.:Information uber Heilpadagogische voltigirien / reiten, Wien, 2000. HERI Vlasta: Po etnica za jaha e, Edicija Heri, Biblioteka Sagana,knjiga i, Zagreb, 2000. KITTREDGE, M.): Zbornik s meunarodnog seminara  Terapijsko jahanje , Zagreb, 20-22.travnja,Centar za rehabilitaciju invalida, Dubrava i farma  Krila , Zagreb, 2001. MIGNON M. E.(2001.):Informationsblatt der sektion hippotherapie, Ambulatorium MOSAIC, Graz, 2001. ORAC, G: Reit und therapiezentrum, Wien , 2001. Cossin,D. Psychologie et comportement du cheval. Maloine, Paris, 1995. PAGE 2 PAGE 1 T(hhȚʚ̚npHJzT2r  r r r r r r r r r r r r r r r r  r r r r r r r r r r $ & Fa$$a$^2\ntB*,DF~X|\¹,8Hr r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r $ & Fa$$a$$ & Fa$BFh~0Tvp82RbJ*LNҨҷʓ҉jhI0JUhICJmHsHhI56mHsHhI6CJOJQJmHsHhICJOJQJhI5mHsHhImHsHhICJOJQJmHsHhI5CJOJQJmHsH hI56CJOJQJmHsH5H$DF68>@24Br r r r r r r r r r  r r r r r r r r r r r r r r r r r `$a$$ & Fa$r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r ` r r r r r r r r r r  r r r r r r r r r r r r r r r r r r r HJl*,vZ>r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r `$a$VLNbt^Hhr r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r  & F $a$Pf:rr r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r r $2 ^2 a$$a$` & F 02468:<r r r r r r r r r r r r r r r v:r h]h&`#$$`a$$a$(*,.0:<hICJOJQJmHsHjhI0JU*h<0JmHnHu*hIhI0JmHnHujhI0JU hI0J. A!"#$% Dd '$,,<  C A2a ɷfIOtP= D-`!5 ɷfIOtPWc~[ x՝ MA7II0ȥ4]ITGE(.Τ$Sҍ:'bHD]^T)GT]k?˳kv^_kZ,YBȕ & ?/!&\W_=o{~۲7z%|?m۲\ٟ_(]7 bIEc<߁W"HeyaKe䖆(#PUuHڢ/ЧtR?a"یfxҼ-֘"(8ևֶ \l8;nu`m <4uc$[jȎ-v =WQbmTH*j[Ɗաz׋![zbŴQ^5IlgMKnW}Bf{mB=hרjAηS6_ζ}䃶~ex`nOǖVqv#Huj3~¸څt 61k$9Ruw=@ȗZϐ|M/{fZډm:ؚ>~.[ە-Mt,d Cl Yl&&?3?:,fiWLx5L/,] W3@t#@]x]N[U=\|S(u&W٪fK 2|/rNK-E-eL}VjޯzL›W8]ns+h7["[Q~'OLdUx] -OTPl΃?+ʃ=pz &Ep<6KxSU*?Qx~T>WF'T]0(PoՋrZ/?QzMU[U5K R fuJT|j6)gRazzzltGB7gCdk[돽_lHz 'aGv6BXR5q0S] wpTkNfxPYM X//]aoOOEbRtr=_X$^ Z<x6C7Xa\ 8@́+j8 8S+!}߉W[񱷵?Qt\z%O6V`vQWk;Kd'Ҳp' fλ?;ϱwi^>6?kS8:+ͫ<#&MmnJoⷌԗ3v)ÝCJ_Q˫Aq0:6-uS F+2p욒mĝj?1ZS_Kx쑂1&2\^9C]7%ïxK^~s0:Yi)D~¡)~"\r?e1ԗ3VI%^:oM[_30/= NxxKUуxSOf?aNM*z/vɬi0;y*/pɬ4g8_da N=} >}«ރ'8d1{4aXt=8ԓY<)*v O{pz@x DMI>Ecx ׋3\#zIzr*N=jq p {{>'O29C{ N`}"1Z7o&8}SNV>pxUOp3U 1-rGSޫOg*N=ID &aX}SOf],h~cX&vkz--z2G֋ ݣ?xSOf NI!tɬ;E$kg7͌όsɩ'f$k/RM3~gSz2kcx:ځTŇ9Щ'vI\R-ʪEN=}?9^+ց:{)8ږ@x-VpͪX-^_$koRRNpɬc=HuJ9u'6¿'Y/dE?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FpData  WordDocumentObjectPool봀p_1069024614C5ڐsNoOle ObjInfoCorelDRAWp ZOh+'Oh+'0 4 @ L X dpxRIFFpCDR8vrsn LISTdoc pfrdmcfg *4ffffffi@ffffffi@?88 8c1 dLISTxfnttfont@ Arialfont 6@CommonBulletsfont#;@ AvantGarde Bk BTlnkt   ,Ll $7`777077@H 7`7@l7`7@7p7@7LISTFfmtsfmtd4pfmtd4pfmtd4pLISTxfiltLIST0filcfild$od@<LISTdfilcfildX o@<2ddLISTtfilcfildh o@<?W2f2fdLIST0filcfild$X of@<LISTfilcfild oLISTTotltoutl d??d@<outl( Bd??d@<outl( od??d@<outl o??f@<LIST[ stlth oo o o o( oX o x o;;;J@@@o;;|@@@oo;;@@ao;;J@x)o;;;@@@>o;;u@oo;; @opho@B@B@B' -oc9 V? c5  ncd n .0H`x p`Q A 6;;J@@@!xo6J@;0oo!o( oo6J@;0oPo! o( o8o6J@;0oo6 o( oo6J@;08o(o?X o oopoo oo oo$$oxoo8Bullet1h o ox oohoo nxopooxoo8Bullet2h o ox oohoo nxoooxoho8Bullet3h o ox oohoo nxoooxoo8Special Bullet1h o ox oohoo nopooxoo8Special Bullet2h o ox oohoo n8opooxoXo8Special Bullet3h o ox oohoo nopooxooDefault Graphic oX ooDefault Artistic Texth o ooohooooouoo@`o@abo@aoopܖo@ap8Default Paragraph Texth o ox)ophoo n ooxo ?o>pBoop>oouooLISTuil LISTpageflgsbboxLISTgobjLIST^layrflgsLISTFlgobloda99 (49F8KddGridLIST`layrflgs LISTHlgobloda;; (4;F8KddGuidesLIST`layrflgsLISTHlgobloda<< (4<dDesktopLIST`layrflgsLISTHlgobloda<< (4<dLayer 1LISTYpageflgs@bbox pobbx  p 4rLISTYgobjLISTPlayrflgsLIST8lgobloda,, ,F8KddLISTPlayrflgs LIST8lgobloda,, ,F8KddLISTPlayrflgsLIST8lgobloda,, ,dLISTXlayrflgs@LIST8lgobloda,, ,dLIST0Xgrp flgsbbox pobbx  p 4rusdnWLIST$lgoblodaLISTobj spnd 7flgsbbox| /#=obbx | /#=| /#=usdnGLIST$lgobloda||8X\`dhltx| d..>uuxuo( oftil0??LIST\trfltrfdPPPu?3 A?I%Atxsmu 7?3 A?I%Au43`````POMOC ODGAJATELJU I PARTNER U GRUPILISTobj spnd 7flgsbbox Zobbx  Z ZusdnFLIST$lgobloda||8X\`dhltx| d..>>up o( oftil0??LIST\trfltrfdPPPo?Ly?c#Atxsm 7?Ly?c#A> PARTNER PRI LIJECENJU BOLESNIKALISTobj spndL 7flgsbbox6.obbx 6.6.usdnELIST$lgobloda||8X\`dhltx| d..>B uuo( oftil0??LIST\trfltrfdPPPu?`@?txsm9L 7?`@?B('`PORTSKA SPRAVA PARTNER I PRIJATELLJLISTBobj spnd 7flgsbbox,;+obbx ,;+,;+usdnDLIST$lgobloda||8X\`dhltx| d..> ?8 o( oftil0??LIST\trfltrfdPPPu?`@?Atxsm 7?`@?A ?KONJ KAOLISTrobj spndD7flgsbboxvG>obbx vG>vG>usdnCLIST4lgobloda <`dhlpt| (d..>pܖuco( oftil0??LIST\trfltrfdPPP? @?,txsmD7? @?,pܖJAHANJE INVALIDALIST,obj spnd7flgsbboxaek6obbx aek6aek6usdn@LIST$lgobloda||8X\`dhltx| d..>uH:o( oftil0??LIST\trfltrfdPPPu?3?txsm7?3?PORTLIST:obj spndflgsbboxV L 6obbx V L 6V L 6usdn)LIST$lgobloda||8X\`dhltx| d..>buqo( oftil0??LIST\trfltrfdPPP@?0A?0+Atxsm ?0A?0+AJbts PEDAGOKO JAHANJE I VOLTAZRANJE@P6t`!@>M.@>:;w'HoUob@,Bp@,B}ee@@SSplblT>F>9@,#@18>LZ@g@u&i&i_;_;@u;Gz;Gs%@(n0@(h;cF)_P)Z[@Ve@RnހNxSKSHQ%EQ%B@>;:8@x}7O6O5!4!3$3$2@]211z1z1 =1@B1@B111111ig0ig090.@-)T%u! i`Q3(@ĸ@>$ٖ~ii]L;]OL;QBF4':@se@a~zӽQWq$8C@=%LIST0 obj spnd7flgsbbox!Y= Hobbx !Y= H!Y= Husdn&LIST$lgobloda||8X\`dhltx| d..>@`u to( oftil0??LIST\trfltrfdPPP??!#?#Atxsm 7?!#?#A/6R@`ba````````@ @```````````````HIPOTERAPIJA  >;@I8jhx_;nXE 5)u.5;G#Judn) yc cހހSQ%Q%??6n6nOO!$$@]@]z z  =  =@B@B  @0 @0ig99 @@EsEs@d@d@&uu@cc``y@2nQdQYNC8, 6]6]~@>v@>nf$]$T^J^Aٖ6ٖ,i"L;wL; j\N@2:$:LIST obj spndl7flgsbboxm} R~obbx m} R~m} R~usdn!LIST$lgobloda||8X\`dhltx| d..>uup?o( oftil0??LIST\trfltrfdPPP@?(?@txsmA l7?(?@_/uhg` @``@ `` ``` @`` ``` ` ```@` `` ``MEDICINA 8@ɢu;G;Gu'@BZcdcm@qv@qCC@@@??@x}@x}OOO!!@f@f اا@T@T[[[--@B@B@BrrvvHH H `*`*NNTTT<6<6uu}{*x*u*qzcnqcjh`f^`cTB^JBZ@QU5QP+K E@ @ĸ:@ĸ4?-?'6]6]@>@> LISTobj spndH 7flgsbbox_ aobbx _ a_ ausdnLIST$lgobloda||8X\`dhltx| d..>ouuo( oftil0??LIST\trfltrfdPPP??`@?&1Atxsm H 7?`@?&1ATosr@@ TERAPEUTSKO JAHANJEJ@=818%qqhxhxhxJJ(@5@BO\MiMuuu;G;Gzuuuo@j@ea\XcTcP%@qM.@qI7CF@CCI@Q>Y;a@9i@7p5w3~?1?/@x}.@x}-@x}+O*O)!(!'@f'@f&@f&%%ا$ا$ا$@T$@T#[#[# =# =# =#@B#@B######r#r#r#v"v"H"H"H!`*!`* NNTT<6uu cM*9c#` BQ@ĸ6]6]u@>^{@$c^K@/@J ,LISTDobj spndp7flgs bbox$Jobbx $JU%usdnLISTlgoblodadd,@DHLPdd..o)oα ''LIST\trfltrfdPPPo?\B$2?(H,ALISTDobj spnd7flgs bboxo=+,obbx o=+,*usdnLISTlgoblodadd,@DHLPdd..o&oα ''LIST\trfltrfdPPPo?D? ALISTlnkgspnd07flgsbboxo obbx o gusdnLISTlgobloda o  LISTobj flgsbboxo obbx o gusdn LIST>lgobloda8X\`hlp d'..oxouD o( ftil0??LIST\trfltrfdPPPo&?D?@LISTlnkgspnd7flgsbbox=ɗ obbx =ɗ 0֘ usdn LISTlgobloda =ɗ LISTobj flgsbbox=ɗ obbx =ɗ 0֘ usdn LIST>lgobloda8X\`hlp d'..oHsoD o( ftil0??LIST\trfltrfdPPPo&?A?@LISTDobj spnd7flgs bboxc 9obbx c 9m 5e usdnLISTlgoblodadd,@DHLPdd..o$oα ''LIST\trfltrfdPPPo?p'?*,ALISTDobj spnd`7flgs bbox pobbx  p 4rusdnLISTlgoblodadd,@DHLPdd..oooiLIST\trfltrfdPPPoC?} )?1ALISTlnkgspnd$7flgsbboxԾ obbx Ծ lgԾ usdn LISTlgobloda Ծ LISTobj flgsbboxԾ obbx Ծ lgԾ usdn LIST>lgobloda8X\`hlp d'..o8eo@D o( ftil0??LIST\trfltrfdPPPo&?@@?1Asumi,kSMsSM DRAWBITMAPS ooSTREAMSLISTSTREAMSLISTDRAWPATTERNS ooSTREAMSLISTSummaryInformation(1Table-XSummaryInformation(  Neva Itkovic CORELDRW Neva Itkovic2@@@ e,}@m+}CDR8Oh+'0 $ @ L X dpxBƐ+rCr~=G2sDA9Gnv9GyyYr9Gyy)ޫ=ǐ/Q3.N>/Gh^^V*#!OsQU!y WMr~9GjCr*~=GjO2t sQSzzf3ey@y3 3e8ȩ0Co!3g3eۚSz2XIbm* 8Щ'΄3}jSO|Ŝg6__Bi_Sj2/~d!x á}aSO@6}p t_S|/03|^q/_~E/_pɬ`(}C/=8ԓY;x>C[to{pɩ'3BSOfm x g |so͔zy)X/΀|s_˔z2ks،5 a{o2>cJ}V#c8t_XXSvdKp&4toz$HMN}oj'pkz2kk!ch %$$8)|_1t$:&:|f(kp{SDS79xI N=>0/_1\8z< X.kpx77'&>O'ϕRW!a|8y8JC`nSZuEN)>x 󡡢'ǔRws2h8ޘ N}VtQt_dR|gB&ԓY /SOf} x qU_X[ N}|,<&7=[l Ǜzz x B/MN=P.o1+%jb]wzFkźӯ'!\14Uq|&>OB=wCM5/ujxSOfROpP" p|uxSOE#gJR_p.cHN pw9)7fM<Lrɩ'MޑH/8d;|0FYԓY ;b9&7'c͢q!C&ù7g 9CaÉiW8 YG5_츥^JY9wzț16i{U&aXЩg$ډTŷD9d֑p񿗒![u5ɩ'.Iɤ:7ˉRxsô$kRƚMԓY7¼4@ 3,7sOz2+;^ug&Q!M}Poo,lJV郿ٯ@B&&_ܓTtPoF a?[8#Rx32 -qFS,ZS<ߏ4FAE$K?_7Rx!`$k?R- AE GƖޓ*Ś锳OE}JjSO%YhWE%٬Z>ޓŪN}lv"RbNpRX{~WsSOf@V{(?P@18?Ҥ~sOۋYDsɬ5k.]9u'6R;t&ꕽA_J'N 90|&Ηfpߙa\fnS~[]/XwW20H0*/dJ)וΑ2d0.C3. C[1y[GgaD[(uofVcw53 ;<#S}tkz2h9K] 24NS20J#+Ks"r. S2ɐc&E^:)d)>7"l7ѿ?8Io7E^'3"Q)9gah%`\u-g3BԵ:c!a}T.v¨kT.^c1s xF_Kuuwy>?R~QX Qר1)i~gݍc$CVר2|Q_S[k9R&5%F?x'Fֳ:buxVHUp8UGk_0R)dlI2\i`?Qk{m+1KG+'DP0Ԫ 'TƕzV=E70OG}>Gy8_G}!ߊ*eVaa%Vaa%Vaay-ù{%`S . WG~.h!N7g-^\k/R&EDUKACIJSKO REHABILITACIJSKI FAKULTETofDUK Zora ItkoviEHAoraNormalkNevalk2vaMicrosoft Word 10.0@@9q}@v@v._՜.+,0  hp|   C9oA &EDUKACIJDocumentSummaryInformation8<CompObjjSKO REHABILITACIJSKI FAKULTET Title  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q     8@8 Normal_HmH sH tH L@L Heading 1$$@&a$5CJmHsHuJ@J Heading 2$$@&a$CJmHsHuJ@J Heading 3$$@&a$CJmHsHu@@@ Heading 4$@& CJOJQJJ@J Heading 5$$@&a$5CJOJQJ>@> Heading 6$@& 56CJF@F Heading 7$$@&a$ CJOJQJX@X Heading 8$$@&a$56CJOJQJmHsHuDA@D Default Paragraph FontViV  Table Normal :V 44 la (k(No List 0U@0 Hyperlink>*B*DB@D Body Text$a$CJmHsHu4 @4 Footer  9r .)@!. Page NumberbC@2b Body Text Indent$`a$CJOJQJmHsHuJP@BJ Body Text 2$a$56CJOJQJDQ@RD Body Text 3$a$ CJOJQJF>@bF Title$a$5CJOJQJmHsHu|R@r| Body Text Indent 2, uvlaka 2$`a$CJOJQJmHsHuoo "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "&f_ $!k(.s5<RClIOT*\tcdgloorv!   @ 3m3019:o p ^ _ 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P { | $BCDZ[]x " H !,!L!s!t!!!!!)"I"d"z"{"#$$<$=$w&j(k(l(((( ) )}*,--(.N.O.P.Q.}...*/+/K2244>66C888:i;>>>>?+?S?o?????@@cBEE=E>E1FF GGGHIlIJKK1LLLLuMvMNNN_NNNNNOAOvOOOOP+PQP]PrPPP{S|SSSSUXX*\^^^^``ddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddddfgggggggggggggggggggggggggghh4hghhhhhiJicidiiiiii.j]jjjjkk:kjkkkkl-l.l]lllllllllm4m5mammmmmn8nannnnnn-o.oYonooooooooooooooooooooooooooooooooooooo000x001010101010101 0008080808080000  0 0  0 0  0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000000000p0p0p0p0p0pX0p00p0p0p000p 0p 0p 0p0p0p 0p 0p0p 0 0p 0p 0  0 p 0 p 0 p 0 0  0  0p 0p 0p0p 0p 0p 00p0p0X0X0p0H%0H%p0H%0H%p0H%p0H%p0H%p0H%p0H%p0H%p0H%p0H%0H%p0H%p0H%p0H%p0H%0H%p0H%(0H%p0H%p0H%p0H%p0H%p0H%p0H%0H%p0H%p0H%0H%00H%p0H%p0H%p0H%p0H%p0H%p0H%80H%p0H%p0H%p0H%p0H%p0H%p0H%p0H%0H%0H%p0H%p0H%0H%0H%p0H%p0H%p0H%p 0H%p 0H%p 0H%p 0H% 0H%p 0H%p 0H%p 0H%p 0H%p 0 H%p 0 H%p 0 H%p 0 H% 0 H%0H%p0H%p0H%0H%0H% 0H%p 0H% 0H%H 0H%p 0H%p 0H%p 0H%p 0H%p 0H% 0 H% 0 H%p 0 H%p 0 H%p 0 H%p 0H% 0H%p 0H% 0H%p0H%p0H%0H%0H%p0H%0H%P0H%p0H%p0H%p0H%p0H%p0H%p0H%p0H%p0H%p0H%0H%p0H%p0H%p0H%p0H%p0H%p0H%0H%0H%0H%p0H%0H%0H% 0H%0H%0H% 0H%p0H%0H%0H%0H%0H%p0H% 0H% 0H%0H% 0H%0H% 0H% 0H%0H%`0H%p0H%p0H%p0H%p0H%p0H%p0H%0H%p0H%p0H%p0H%0H%p0H%p0H%p0H%p0H%0H%0H%0H%p0H%0H%0H%0H%0H%0H%0H% 0H%p0H%h0H%p0H%p0H%p0H%p0H%p0H%p0H%0H%p0H%p0H%p0H%0H%0H%p0H%p0H%0H%p0H%0H%0H%0H%0H%0H%0H%0H%0H%p0H%0H%p0H%0H%p0H%0H%p0H% 0H%0H% 0H%0H% 0H%p0H% 0H%0H%00H% 0H%0H%h0H%p0H%p0H%p0H%p0H%p0H%p0H%0H%p0H%p0H%p0H%0H%p0H%p 0H%p0H%p0H%p0H% 0H%0H%0H%p0H%0H%0H%p0H% 0H%p0H%0H%p0H% 0H%p0H%0H%p 0H%00000000000p0p0p0p0p0p0p00p0p0000pMy0KMy0KMy0K0@0My0" KM900 `(XB<<AEX!7HX2H<=?@BCD~:> o: !!l,b$RR\n ZR_6 @0(  B S  ?o019:o p ` a   ^ _ w y 8 P { }  |45rs=>A]`bjkQR  s!t!!!I"3#$$ $"$<$=$M$N$;%<%j(l((((( ) )`)a)*X-----(.).M.Q.}....*/+/?/@/`3a3444H688g9i9;;`>1?R?W?o?s?????@@`AaA`BdBqBrBCC`CaCEEE G-G8G9GGG666B8C888::h;i;>>>>>>>>??*?/?R?W?n?s?????@@bBdBEEE0F1FFF G GGGGGHHIIkIlIJJKKKK0L1LLLLLtMvMNNNN^N_NNNNNNNNN OO@OAOuOvOOOOOOOPP*P+PPPQP\P]PqPrPPPzS|SSSRUSU~XX)\*\^^^^````ddddcfefgghh3hAhfhthhhhhhhi(iIiWibidiiiiiiii j-j;j\jjjjjjjjjkk9kGkikwkkkkkkkl'l,l.l\ljlllllllllmm3m5m`mommmmmmmnn7nGn`npnnnnnnnn o,o.oXohomooooooooo3 444 9:9{S|SXXddggoooooooooo Zora Itkovi Zora Itkovi Zora Itkovi Zora Itkovi Unknown User Unknown User Unknown User Unknown User Unknown UserNeva k35ph&=YcD ==b`= [{H|O8Ԭp^wfhhh^h`o(-^`o(-hh^h`o(-  ^` o(.hh^h`o(-hh^h`o(.M^`Mo(.  ^ `o(-^`o() 5p|O^wb`=[{H=Yk3 ==cD <WIoooo@`` ` ````````!`"`&`.`2`4`8o@@,@@@@ @$@*@.@6@:@<@B@J@L@T@d@l@p@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial71 Courier" hB&B&*\f._9._9Yr4doo3H?W%EDUKACIJSKO REHABILITACIJSKI FAKULTET Zora ItkoviNeva0