Naslov
Zaštita prirode - hrvatska šansa za opstanak i razvoj

Autori
Opačić, Vuk Tvrtko

Izvornik
Hrvatska revija (1330-2493) 1 (2001), 1; 119-127

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
zaštita prirode ; zaštićena područja ; nacionalni parkovi ; parkovi prirode ; Hrvatska

Sažetak
Organizirana zaštita prirode prošla je kroz tri karakteristične faze od samih začetaka do danas. U pionirskoj fazi zaštiti su podvrgnuti dijelovi prirode izvanredne ljepote i vrijednosti, pri čemu treba naglasiti brigu za očuvanje šuma, koje su se tako prve našle na putu zaštitara. Drugo razdoblje zaštite prirode javlja se sredinom 19. stoljeća kao reakcija na sve jače procese urbanizacije i industrijalizacije, a time i onečišćivanja okoliša. Zaštita se počela temeljiti na zakonima, osnivaju se prvi nacionalni parkovi (Yellowstone, 1872.), koji najčešće postaju predmetom znanstvenih istraživanja. U trećoj fazi razvoja ovog procesa zaštita već poprima obilježja društvene akcije ili pokreta i nije usredotočena samo na područje izvanrednih prirodnih ljepota, nego na cjelokupan okoliš. Iako to možda nepopularno zvuči, u takvim organiziranim akcijama često se pretjeruje, pa u najnovije vrijeme nastaju udruge koje se nerijetko zalažu za bezuvjetnu zaštitu prirode, zanemarujući svaku korist za čovjeka, što opet dovodi do apsurda. Ni jedna krajnost u ovom slučaju ne bi smjela prevladati, nego bi se optimalna rješenja trebala potražiti u pažljivom, sveobuhvatnom, multidisciplinarnom pristupu prilikom planiranja prostora, kojim bi se osigurala opstojnost prirodne sredine, ali i sve jače ekspandirajućeg čovječanstva, čije potrebe za intenzivnim iskorištavanjem prostora postaju sve veće. Od zaštite pojedinih prirodnih rijetkosti postupno se prešlo na zaštitu većih prirodnih prostornih jedinica, čime je istodobno označen prijelaz s pasivne zaštite na aktivnu. Pasivni oblik zaštite podrazumijeva zaštitu određenih biljnih i životinjskih vrsta, prvenstveno instrumentima zakonske regulative, dok je aktivni oblik zaštite vezan za osnivanje cjelovitih zaštićenih područja (nacionalni parkovi, parkovi prirode… ), kao i na naglašenu i nezaobilaznu ekološku komponentu prilikom planiranja bilo kojeg objekta ili djelatnosti u prostoru. Aktivni oblici zaštite prirode, prije svega zaštićeni dijelovi prirode u svijetu, a pogotovo u Hrvatskoj, i njihove daljnje tendencije tema su ovoga članka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA