Naslov
Desetogodišnje epidemiologijsko praćenje prirođenih mana u sjeverozapadnoj Hrvatskoj
(Ten-year birth defect epidemiological surveillance in north-western Croatia)

Autori
Barišić, Ingeborg ; Tokić, Višnja ; Beer, Zlata ; Modrušan-Mozetič, Zlata ; Žužek, Adele ; Vondraček, Nenad ; Milevoj-Ražem, Mirna ; Mršić Toth, Maja ; Ligutić, Ivo

Izvornik
Paediatria Croatica (1330-1403) 47 (2003); 181-188

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
anomalije - epidemiologija; hrvatska - epidemiologija; registri
(abnormalities - epidemiology; croatia - epidemiology; registries)

Sažetak
Prikazani su rezultati desetogodišnjeg epidemiologijeskog praćenja porođajnih mana u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske koje se provodi u sklopu mreže populacijskih registara zemalja Europe. Prosječna prevalencija kongenitalnih anomalija za razdoblje 1990-1999. u promatranim regijama bila je 17.6/1000 poroda, što je u sukladnosti s prosječnom stopom kongenitalnih anomalija za EUROCAT registre. Najčešće su bile anomalije lokomtornog sustava (32.0%), a zatim srčane greške (24.2%). Kromosomske aberacije (7.8%), rascjep usne / nepca (7.4%) te anomalije središnjeg živčanog sustava (6.3%) bile su nekoliko puta rjeđe. Stope pojedinih major malformacija također značajnije ne odstupaju od podataka za druge europske centre. Opažena je velika učestalost polidaktilije u varaždinskoj regiji kako u usporedbi s drugim regijama u Hrvatskoj, tako i s prosječnom prevalencijom za EUROCAT registre, koja je dvostruko manja (16.9 prema 8.8/10 000). Od srčanih mana najčešće se nalaze defekt ventrikularnog i atrijskog septuma. Zapaženo je smanjenje prevalencije Downovog sindroma, što se može pripisati djelotvornijoj prenatalnoj zaštiti. Niža stopa trisomije 21 u varaždinskoj regiji vjerojatno odražava osobitosti populacije, budući da u ovoj regiji nalazimo veliku zastupljenost mladih majki. Ukupna prevalencija trisomije 21 u Hrvatskoj ne odstupa od one zabilježene za druge regije u Europi. Opaženo je postupno smanjenje učestalosti NTD-a, što je možda posljedica češće prekoncepcijske profilakse folnom kiselinom. Rutinska bolnička statistika bilježi tek desetinu anomalija uvrštenih u registar te je stoga ne možemo smatrati pouzdanim pokazateljem učestalosti malformacija u Republici Hrvatskoj. Stoga se ukazuje potreba organiziranja populacijskog registra kongenitalnih anomalija za cijelu Hrvatsku kojeg je nophodno na standardiziran način uklopiti u mrežu postojećih evropskih registara.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA